BANKE POOŠTRAVAJU UVJETE ZA DAVANJE KREDITA: Krene li Hrvatska putem Austrije, kredita bi moglo biti upola manje

TRŽIŠTE NEKRETNINA
Nakon upozorenja Europske unije da je tržište nekretnina pregrijano, banke su povećale rezerve kako bi se zaštitile od mogućih problema s otplatom kredita, piše Večernji list.
Ovog tjedna stupa na snagu nova odluka središnje banke kojom se protuciklički zaštitni sloj kapitala u bankama povećava s dosadašnjih 0 na 0,5 posto. Odluka nalaže bankama da povećaju vlastite rezerve kako bi se zaštitile od mogućih problema s otplatom kredita u budućnosti.
Upozorenje dolazi nekoliko tjedana nakon što je europski regulator upozorio da se i u Hrvatskoj tržište nekretnina previše pregrijava, odnosno cijene stanova i kuća rastu više i brže od ostalih ekonomskih pokazatelja.
Osim Hrvatske, upozorenje su dobile Bugarska, Mađarska, Lihtenštajn i Slovačka, dok su Austrija i Njemačka dobile konkretne preporuke za hlađenje pregrijanog tržišta.
Njemačka Bundesbanka na temelju sociodemografskih i ekonomskih kretanja tvrdi da su cijene nekretnina u njemačkim gradovima od 15 do 50 posto iznad opravdane razine, ali sličnih procjena za Hrvatsku nema.
Primjer Austrije pokazuje što bi se moglo dogoditi tražiteljima kredita. Naime, po novim pravilima, rata stambenog kredita u Austriji ne smije premašiti 40 posto mjesečne plaće, on se može uzeti najviše na 35 godina, a vraćeno je i vlastito učešće na 10 ili 20 posto vrijednosti kredita.
Dok su cijene nekretnina u Austriji prošle godine skočile oko 12 posto, u Beču čak 18 posto, u Hrvatskoj su nekretnine poskupjele oko 8 posto, a najviše u Zagrebu i uz more. Upozorenje kakvo je stiglo Hrvatskoj blaži je oblik alarma kojim europski regulator opisuje trenutačno stanje te predlaže mjere koje bi mogle dovesti do pozitivnih pomaka.
Kad bi u Hrvatskoj vrijedila austrijska pravila, to znači da u skupini onih koji su se nedavno zaduživali da bi kupili stan, svaka druga osoba više ne bi mogla uzeti stambeni kredit jer bi joj rata iznosila više od propisanih 40 posto mjesečne plaće. Ako se tome doda učešće, osjetno bi se smanjio udio kreditno sposobnih građana.



