Baš nezgodna snimka: Hrvati uhvatili snajperista, nije dobro prošao
Na današnji dan 1991. godine započeo je opći napad na Karlovac. Zbog svojega prometnog položaja Karlovac je u Domovinskom ratu imao osobito važno geostrateško značenje, a trodnevni napad je započeo 4. listopada kada je jugovojska zajedno sa srpskim rezervistima granatirala grad i okolicu, donosi Povijest.hr.
U medicinski centar ubrzo su dovezena 24 ranjena i nekoliko poginulih građana, a ukupan broj trećeg dana napada popeo se na 136 vojnih i civilnih žrtava. Srpski pobunjenici bili su svjesni da bi padom Karlovca presjekli Hrvatsku napola pa su još u ožujku 1991. počeli napadi na hrvatske policajce, a zatim je slijedilo i opkoljavanje hrvatskih sela i gradova, poput Topuskog i Slunja. Uskoro je na red došao i sam Karlovac čiji je položaj bio tim teži što je bio pun vojarni Jugoarmije.
Karlovac je napadan iz sveg raspoloživog naoružanja i to većinom iz Tušilovića, Krnjaka, Vrginmosta i Vojnića, dakle s područja koja su još od konca 2. svjetskog rata bila naseljena pretežito srpskim stanovništvom. Upravo stanovnici ovih mjesta već su u samom nagovještaju Domovinskog rata izražavali vrlo snažan srpski radikalizam i netrepeljivost prema hrvatskim sugrađanima.
Foto: Screenshot
Snajperisti su stvarali velike probleme
U stankama granatiranja po Karlovcu je trajao lov na snajperiste koji su se skrivali i djelovali iz vojnih objekata u gradu. Linija obrane protezala se oko grada, ali i oko zaposjednutih vojarni. U početku slabo naoružani i nedovoljno organizirani, branitelji su se teško odupirali, a uz to grad je bio pritisnut i dolaskom brojnih prognanika. Ipak, osnovan je prislušni centar, ustrojene su Operativna zona i 110. brigada Hrvatske vojske. Uspješnima su se pokazali pregovori s jugooficirima, posebice sa zapovjednikom skladišta Jamadol, koji je imao zadatak minirati opasni objekt, ali ga je ipak na kraju predao.
Autentična, nemontirana snimka Karlovca prepunog snajperskih gnijezda iz kojeg su neprijateljski vojnici pucali po građanima, pokazuje jedan lov na snajperistu koji na kraju biva i uhvaćen. Dramatičan i vrlo rijedak video prikaz hrvatskih vojnika koji uspijevaju zarobiti snajperistu, građane koji kliču braniteljima i psuju neprijateljskog vojnika, nastao je zahvaljujući iznimno hrabrim ratnim reporterima koji cijelu akciju u kojoj se neprekidno puca – snimaju i fotografiraju iz neposredne blizine.
Brojne žrtve i masovne grobnice
Nekoliko dana poslije neprijateljski su tenkovi krenuli u proboj iz vojarne Logorište prema Kordunu. Tada je uništeno 8 tenkova i zarobljeno više vojnika, ali je jugovojska oštetila tri stotine kuća, masakrirala 15 i ranila više od 100 civila. Zauzimanjem vojarni i vojnih skladišta učvrstila se i crta karlovačke obrane, ali se granatiranje i dalje nastavilo. Da neprijatelj nije birao ciljeve, potvrđuje i činjenica da je pogođena i pravoslavna crkva sv. Nikole. Do sarajevskog primirja 1992. na grad je palo nekoliko desetaka tisuća projektila, a u karlovačku bolnicu je dovezeno 176 poginulih i 830 ranjenih. Karlovac je uspješno obranjen, iako je bojišnica sve do operacije “Oluja” 1995. ostala u njegovim predgrađima.
U konačnici, na području Karlovca i Županije evidentirano je 392 civilne žrtava Domovinskog rata. Ubijeno je 18 djece, a 78 ranjeno, od čega 42 djece u gradu Karlovcu. Najmlađa civilna žrtva bilo je malo dijete od 2 mjeseca i 6 dana, poginulo prilikom granatiranja izbjegličkog naselja u auto-kampu Grabovac 26. rujna 1991. godine.
U Karlovcu i okolici naknadno je pronađeno osam masovnih grobnica u koje su zločinci bacili pobijene ljude: Saborsko Popovšanac s 15 tijela ubijenih, Saborsko Borik sa 3 tijela, dvije grobnice u Lipovači Drežničkoj sa po 3 i 4 tijela, Slunj sa 6 tijela i Drežnikgrad sa 3 tijela ubijenih Hrvata. U Cetingradu pronađene su dvije masovne grobnice sa 4 i 6 tijela.
Izvor:Dnevno.hr
Autor: Snježana Vučković/Foto: snimka zaslona
