Bauk: Pravo države na obranu je jače od prava pojedinca na prigovor savjest

Predloženo uvođenje obvezne vojne obuke u srijedu je u Hrvatskom saboru dobilo podršku vladajuće većine, kao i oporbenih Mosta i SDP-a, dok su se tome usprotivili Možemo! i Centar. Državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg istaknuo je da će većina mladih koji završe vojni rok biti raspoređena u pričuvu.

Hrg je naglasio da će profesionalna vojska nastaviti jačati te da uvođenje obveznog vojnog roka ne znači njezino ukidanje. "Nitko nikada nije rekao da bi temeljno vojno osposobljavanje anuliralo profesionalnu vojsku. Dapače, profesionalna vojska ostaje ključan dio obrambenog sustava," poručio je tijekom rasprave o Godišnjem izvješću o obrani za 2023. godinu.

Dodao je da će temeljno vojno osposobljavanje mladima omogućiti edukaciju i osnovnu vojnu pripremu, nakon čega će većina biti raspoređena u pričuvu, dok će samo oni koji žele nastaviti vojnu karijeru postati dio profesionalne vojske.

Fokus na modernizaciju Hrvatske vojske

Tijekom višesatne rasprave saborski zastupnici naglasili su važnost ulaganja u modernizaciju Hrvatske vojske kako bi se što učinkovitije odgovorilo na aktualne sigurnosne izazove. Značajan dio rasprave posvećen je upravo pitanju obvezne vojne obuke.

Bauk (SDP): Hrvatskoj vojsci nedostaje 4000 vojnika i časnika

Arsen Bauk (SDP) izrazio je podršku uvođenju obvezne vojne obuke, no istaknuo je potrebu za dodatnom raspravom o načinu služenja civilnog vojnog roka za građane koji imaju priziv savjesti.

"Podržavamo obveznu vojnu obuku kako bismo povećali broj onih koji žele i mogu pristupiti profesionalnoj vojsci, jer Hrvatskoj vojsci danas nedostaje oko 4000 vojnika i časnika. O pričuvi da ne govorimo," upozorio je Bauk.

Također, smatra da država treba definirati ciljano brojčano stanje obučene pričuve te odrediti "prihvatljiv postotak onih koji se pozovu na prigovor savjesti".

Upozoravajući na moguće geopolitičke promjene, uključujući neizvjesnost oko budućnosti NATO saveza u slučaju povlačenja SAD-a, Bauk se založio za povećanje izdvajanja za obranu na 3 do 3,5 posto BDP-a, istaknuvši da bi to moglo značiti smanjenje sredstava u nekim drugim dijelovima državnog proračuna.