Ministar zdravstva je okrivio premijera Plenkovića za kašnjenje reforme, pa je dobio oštar odgovor

Ministar zdravstva Vili Beroš prvi je ministar u Hrvatskoj koji je za probleme u svojem resoru optužio premijera. Nikome dosad nije palo na pamet izgovoriti takvo što, osobito ne javno. Beroš je rekao da nema reformi u zdravstvu zato što premijer Andrej Plenković čeka da prođu lokalni izbori.

Tom rečenicom, izgovorenom na saborskom Odboru za zdravstvo, Beroš je pokušao otupjeti oštricu ministra financija Zdravka Marića, ali mu to nije prošlo, nego si je samo dodatno zacementirao poziciju glavnog krivca za najveće probleme ove Vlade. Odsad su svi problemi u hrvatskom zdravstvu -od dugova veledrogerijama, informatičkih rješenja, preko organizacije zdravstvene skrbi do epidemije covida-19, Beroševi problemi.

- Ministar zdravstva odgovoran je za provedbu reforme zdravstva - poručeno nam je u petak prije podne iz Vlade. Već je iz te rečenice koju je, što je znakovito, Beroš barem deset puta ponovio na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera, jasno da je kod premijera izgubio zaleđe.

A nakon Plenkovićevih izjava u Puli više nema dvojbe da bi Beroš mogao biti prvi na redu na sljedećoj rekonstrukciji Vlade, a ujedno postati prvi ministar u petogodišnjoj Plenkovićevoj vlasti koji se našao na udaru javnosti, a da ga premijer nije ni pokušao braniti.

Premijerovi rafali

Plenković je najprije čvrsto otklonio tezu koju je Beroš natuknuo, da nema reforme zbog lokalnih izbora, a potom su uslijedili rafali.

- Što se mene tiče, ako su spremni novi zakoni i ako ih je ministar Beroš sa suradnicima spremio, možemo ih staviti na Vladinu sjednicu sljedeći tjedan - rekao je i istaknuo da zdravstvenu reformu prije svega trebaju poduzeti oni koji rade u zdravstvu i učiniti napore u smanjivanju rashoda, koji su iznimno visoki i kontinuirano rastu.

Plenković je poklopio Beroša i u odnosu na izjavu koja se već počela zaboravljati, a riječ je o njegovoj ideji povećanja davanja za zdravstvo.

- Najlakše je reći da je prosječno izdvajanje u članicama EU za zdravstvo oko 3100 eura, a kod nas oko 860 eura.

Ajmo još malo povećati izdvajanje za zdravstvo pa ćemo onda namiriti sve te troškove. Mislim da se treba učiniti napor i na rashodovnoj strani, boljem i funkcionalnijem povezivanju, boljoj organizaciji javne nabave, većoj centralizaciji, kontrolama i uštedama. Na taj način bismo sigurno mogli napraviti važne iskorake - bio je oštar Plenković.

Dok je bivšeg ministra zdravstva, Milana Kujundžića, kao i sve druge svoje bivše ministre koji su grcali u aferama branio mjesecima i išao u tome do krajnjih granica, u aktualnoj aferi koja se stvara u vezi s platformom Cijepise.hr, a resorski se tiče Beroša, Plenković se prvi put izmaknuo.

• Nisam o tome razgovarao s Berošem, cijelu tu temu on mora objašnjavati sam - hladno je rekao Plenković.

U Vladi nam kažu da nema govora o Beroševoj smjeni, nego da je riječ o trenutku koji je isprovocirao ministar financija Zdravko Marić, a u kojemu bi se barem mogle začepiti najveće rupe u zdravstvu. Nakon što je s veledrogerijama postignut sporazum i dogovorena otplata duga koji je dosegnuo 6,5 milijardi kuna, pri čemu se Vlada mora zadužiti na drugoj strani, odnosno povećati deficit proračuna, ministar Marić odlučio je iskoristiti sjednicu saborskog Odbora za zdravstvo i vrlo izravno i oštro progovoriti o problemima u zdravstvu.

Ministru nije lako

Stvar je u tome što smo prošlo ljeto bili također pod prijetnjom obustave lijekova jer je dug veledrogerijama iznosio 4,2 milijarde. Vlada im je u prosincu uplatila 2 milijarde, ali se u resoru zdravstva ništa ne poduzima i dugovi nastavljaju galopirati.

- Činjenica je da Berošu nije lako, posebno u ovoj krizi s covidom. Ali u krizi inače sve ispliva pa i svi problemi zdravstva.

Poanta je u tome da Beroš nešto mora napraviti. Ovo mu je poruka da ima sustav koji sve manje kontrolirano stvara sve veći dug - kaže nam jedan od utjecajnijih članova Vlade i objašnjava da je Marić napravio pritisak svjestan da stvari idu u neodrživom smjeru.

- Covid se od prvog dana rješava dobrim dijelom sredstvima izvan Ministarstva zdravstva, ali u zdravstvenom sustavu rastu sve stavke, pa čak i zaposlene na onim poslovima za koje se zna da su zaustavljeni zbog covida - kaže naš sugovornik napominjući da bi Beroš morao uzeti u ruke konce u svome resoru i pripremiti zakonska rješenja kojima bi ukinuo prevelike autonomije u sustavu.

U svim vladama - isto

I u resoru financija smatraju da se zdravstvo previše decentraliziralo i ne mogu se pratiti sve odluke i izdaci. Također navode da je Marić namjerno emotivnije i oštrije istupio na saborskom Odboru jer je upravo sada prilika da Vlada i Ministarstvo zdravstva povuku poteze kojima će makar zatvoriti slavine. Ministar financija u SDP-ovoj Vladi, Boris Lalovac, kaže da u ovoj situaciji podržava Marića.

Kaže i da je odnos ministara financija i zdravstva u svim vladama bio sličan jer su uvijek postojali problemi s financiranjem javnozdravstvenog sustava. Ministri financija redom su bili i protiv toga da se HZZO izdvoji iz riznice, pa i Lalovac, u čijem se mandatu to dogodilo. - Javno sam bio protiv toga, ali je kolega Varga kod tadašnjeg premijera Milanovića to izlobirao. Smatrao sam da to neće riješiti problem zdravstva.

To sam govorio i u Saboru pa su rekli da sam na HDZ-ovoj strani - rekao je Lalovac. Dodaje da su u njegovu mandatu postojala sanacijska vijeća u bolnicama u kojima su bili i ljudi iz Ministarstva financija, išlo se na objedinjavanje nabave, standardizaciju troškova, napravila se analiza svih dodataka i obračuna plaća u zdravstvu.

- Postoji detaljna podloga, samo treba imati snažnu političku volju da se provedu uštede - ističe Lalovac.

Bivša ministrica financija, predsjednica Podravkine Uprave Martina Dalić, također ističe da nema ništa bez snažne političke volje.

- Ništa novo nije ovo sada, no nisam sigurna da je vrijeme covida ono u kojem treba početi provoditi reforme. Možda za pripreme i izrade plana provedbe - jer to je ključ što radimo i kakve će efekte donijeti u kojem vremenu - kaže Dalić.