BLAGDAN VELIKE GOSPE: Zašto i od kada slavimo blagdan Velike Gospe, zaštitnice u čiji se nebeski zagovor Hrvati uzdaju od najranije povijesti
Katolička crkva vjeruje u četiri dogme o Blaženoj Djevici Mariji, po kojima je ona:
- Bogorodica,
- djevica,
- bezgrešno začeta i
- dušom i tijelom uznesena na nebo.
Na dan Velike Gospe katolički se vjernici prisjećaju četvrte dogme o Blaženoj Djevici Mariji, koja prema katoličkoj teologiji kaže da je Marija, majka Isusa Krista, 15. kolovoza po završetku svog zemaljskog života uznesena dušom i tijelom na nebo, u društvo svom uskrslom sinu Isusu.
Taj je nauk 1. studenoga 1950. godine proglasio tadašnji papa Pio XII.
Prema vjerovanju katolika, Marijino uznesenje je završnica njezina Bogu predanog života, a to je vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija. Stoga upravo na dan kada je ona uznesena na nebo mnogi kreću prema najpoznatijim marijanskim svetištima, a neki vjernici se odlučuju hodočastiti.
Marijanska svetišta dio su kulture uglavnom Rimokatoličke crkve, koja su posvećena Gospi. Ona obilježavaju ukazanje ili čudo, koje se pripisuje Djevici Mariji, stoga se upravo na to mjesto vjernici dolaze moliti Gospi.
Iako se ovaj blagdan slavi u mnogim državama, Velika Gospa najviše poklonika ima u Europi i Južnoj Americi pa su i među brojnim svetištima Majke Božje najpoznatija ona u Lourdesu (Francuska), Fatimi (Portugal), Altöttingu (Njemačka), Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija) i Guadalupeu (Meksiko).
Zbog značaja Blažene Djevice Marije za hrvatski narod, blagdan Velike Gospe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj.
Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor katolički vjernici u našoj domovini časte je iz zahvalnosti kao 'kraljicu Hrvata', a zazivali su je i 'fidelissima advocata Croatiae' (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Povezanost Hrvata i Djevice Marije očituje se i u pozdravu 'Hvaljen Isus i Marija'. Naime, Hrvati su kršćanskom pozdravu 'Hvaljen budi Isus Krist' dodali i njegovu majku Mariju.
Koliko je važna našem narodu govori i podatak da je štuju i Hrvati raseljeni diljem svijeta, a kao što Irce u dalekom svijetu vežu uz slavlje Sv. Paticka, tako i Hrvate vežu uz Veliku Gospu.
I u našoj domovini postoje marijanska svetišta u koja svake godine hodočaste tisuće vjernika. Najpoznatija su Sinj, Marija Bistrica, Trsat, Aljmaš, Krasno i Voćin, u kojima će ove godine slavlje biti prilagođeno epidemiološkoj situaciji s koronavirusom.
Na ulazu u selo na obali Dunava popisivat će se svi posjetitelji, aljmaškom kipu Gospe od Utočišta moći će se prići samo uz maske i dezinfekciju, a gužve će se nastojati smanjiti većim brojem misa.
I slavlje Velike Gospe u Sinju bit će u nešto izmijenjenom obliku pa će izostati tradicionalna središnja procesija kroz grad u kojoj se na dan blagdana nosi Gospina slika. Mise će se održavati gotovo svakog sata, na ulazu u klaustar bit će obvezna dezinfekcija ruku, a nošenje maske preporučeno.
U Mariji Bistrici bit će procesije uz svijeće, ali ne i križnog puta, a u svetištu Majke Božje Trsatske u Rijeci mise će se kao i prethodnih godina služiti na otvorenom, uz pridržavanje razmaka među vjernicima.
