Bosanac opisao strahote s fronta u Ukrajini: ‘Dali su mi plaću 2700 $ i onda rekli što moram napraviti’

Regijom je odjeknula pričao Selveru Hrustiću, zvanom Serb, državljaninu Bosne i Hercegovine, koji je vjerovao da će mu pristupanje ruskoj vojsci pomoći da se izvuče iz pravnih problema u Europi. Obećavali su mu odvjetnika nakon služenja u ruskoj vojsci. Umjesto toga, poslan je na smrtonosnu misiju u Ukrajini. “Vi ste ljudi koji su potpisali ugovore da ubijate druge ljude za novac”, rekli su im Rusi.

“Prošle godine sam potpisao ugovor s Ministarstvom obrane u Moskvi”, kaže bosanski regrut u ruskoj vojsci, kojeg su ukrajinske snage zarobile 2026. godine na harkivskom pravcu. Hrustić, 35-godišnjak, živio je u Zenici. Godine 2019. odlučio je otići u Njemačku u potrazi za poslom. Tamo je, kako tvrdi, upao u probleme s vlastima i obavještajnim službama, koje su ga navodno optužile za kaznena djela koja nije počinio.

Deportiran je natrag u Bosnu i Hercegovinu, gdje je radio u građevini zajedno s ocem. U tom trenutku, kaže, činilo mu se da je ruska vojska izlaz iz situacije u kojoj se našao, piše United24Media.

Obećanja pravne pomoći i put u Rusiju

Hrustić tvrdi da mu je ruska vojska obećala pravnu pomoć u zamjenu za služenje: “Rekli su: ‘Znamo časnike, ti dođeš ovdje zbog te istrage. Služit ćeš ovdje šest mjeseci. Nakon toga možeš dobiti odvjetnika i ostvariti svoja prava.’”

Kaže da je bio u kontaktu sa srpskim plaćenikom Dejanom Berićem, koji je sudjelovao u ruskoj okupaciji Krima te Donjecke i Luhanske oblasti, a danas služi kao snajperist u ruskoj vojsci. “Objasnio mi je neke jednostavne stvari”, rekao je Hrustić. “Rekao je: ‘Ovaj rat nije jednostavan, to je jako težak rat. Moraš dobro razmisliti kamo ideš.’”

Po dolasku u Moskvu u rujnu 2025. godine, Hrustić se javio policiji i izrazio želju da se pridruži vojsci. Konačni ugovor potpisan je 19. rujna. Nakon toga prošao je osnovnu vojnu obuku u Voronježu, koja je trajala oko dva tjedna, a potom još mjesec dana obuke na privremeno okupiranom području Luhanske oblasti, gdje je treniran u rukovanju oružjem, taktici, medicini i komunikacijama.

Na prvoj crti: glad, dronovi i smrt

Nakon obuke, Hrustić je služio na različitim zadacima, uglavnom kopajući zaklone i pješice dostavljajući hranu: “Da, hodali smo. Neki su koristili motocikl ili auto. […] Jako je teško. Dronovi ti ne daju mira. Lako mogu pronaći i uništiti opremu. Kad hodaš, najlakše je, ali i najteže. Možeš nositi maksimalno 20–30 kilograma.”

Plaća je iznosila 210.000 rubalja (oko 2.700 dolara). Unatoč obećanjima da neće sudjelovati u jurišima, u prosincu je poslan da napreduje kroz ukrajinska sela, skrivajući se danima u podrumima.

“Oni [Rusi] ti mogu poslati po danu pola litre vode i jednu ili dvije male konzerve mesa”, rekao je Hrustić. “Dva čovjeka, ti i kolega, morate popiti pola litre vode i pojesti malo hrane. Neki izađu tražiti nešto i poginu.”

Mnogi ruski vojnici, kaže, čine istu pogrešku izlazeći iz zaklona. “Dronovi ih ubijaju. Strašno je, većina, 80% ljudi, pogine u Petropavlivki. Razumiješ? Nisu se vratili; sada su u poljima.”

Zarobljavanje i priznanja o agresiji

Hrustića su na kraju zarobile ukrajinske snage, što mu je, s obzirom na goleme ruske gubitke, vjerojatno spasilo život: “Cijelo vrijeme sam bio na polju, polju, polju”, kaže opisujući iskustvo na prvoj crti. “I sve se događa jako brzo. To je stvarno opasno. Imaš možda 10% šanse da preživiš.”

“[Ruska] vojska zna da je ovo agresija”, dodaje. “Oni vode propagandu o obrani nekoga u Ukrajini. Moje prvo loše iskustvo bilo je kad je jedan časnik rekao da mi nismo vojnici. Rekao je: ‘Vi ste ljudi koji su potpisali ugovore da ubijate druge ljude za novac.’ Jedan Rus je rekao: ‘Ali ja sam patriot.’ Časnik je odgovorio: ‘Došao si ovdje ubijati ljude za novac. To je sve.’”

Na pitanje što bi učinio drugačije da se nije pridružio ruskoj vojsci, Hrustić kaže: “Ostao bih u Bosni. Ne bih se pridružio vojsci. Bilo je to jako loše iskustvo. Najgore je to što ubijaš druge ljude za novac. Tako je časnik definirao ljude koji su potpisali ugovore.”

Sudbina Selvera Hrustića i dalje je neizvjesna. Krajem 2024. godine Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine objavilo je priopćenje u kojem pojašnjava da članak 51. Zakona o obrani zabranjuje državljanima BiH, uključujući one s dvojnim državljanstvom, služenje ili obuku u stranim oružanim snagama.