Povijesna prekretnica uoči Božića

Hrvatska je prije 35 godina, 21. prosinca 1990., doživjela jednu od svojih najvećih povijesnih prekretnica. Zastupnici prvog saziva Hrvatski sabor donijeli su prvi Ustav Republike Hrvatske – temeljni državni dokument koji je trasirao put hrvatskoj samostalnosti, demokraciji i punoj suverenosti. Budući da je donesen uoči Božića, u javnosti je ostao trajno zapamćen kao Božićni Ustav.

Tuđmanova poruka: „Izniman povijesni čin“

Na svečanom proglašenju Ustava, održanom 22. prosinca 1990. na Trgu svetog Marka, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman jasno je istaknuo težinu tog trenutka.
„Ne može biti nikakve dvojbe da donošenje Ustava ima značajke iznimnoga povijesnoga čina“, poručio je Tuđman, naglasivši da Ustav označava konačan raskid s komunističkim, tzv. socijalističko-samoupravnim jednostranačkim sustavom te postaje „temeljnica“ u izgradnji pune nacionalne državne suverenosti.

„Konačnu prosudbu o pravom značenju ovoga čina moći će jamačno donijeti tek budući naraštaji“, rekao je predsjednik, svjestan da se Hrvatska nalazi na pragu daljnjih burnih povijesnih zbivanja.

„Zvonila su zvona na crkvi svetog Marka“

Atmosferu tog dana zorno opisuje Andro Krstulović Opara, danas saborski zastupnik, a tada najmlađi zastupnik prvog saziva – imao je samo 24 godine i bio student.
„Bilo je jako svečano, zvonila su zvona na crkvi svetog Marka“, prisjeća se. Na svečanu sjednicu došao je iz studentskog doma u Cvjetnom naselju, bez svečanog odijela, a kravatu je posudio od kolege.

Zastupnici su tada dužnost obnašali volonterski, uz simboličan paušal koji bi danas vrijedio oko 70 eura. Unatoč skromnim uvjetima, odgovornost je bila golema. Krstulović Opara ističe kako je toga dana bio itekako svjestan da sudjeluje u povijesnom događaju:
„Predsjednik Tuđman znao je ljude nadahnuti svojim govorima, danima nam je davao osjećaj da radimo nešto iznimno važno.“ Božićni Ustav, dodaje, nisu doživljavali kao izdvojeni događaj, nego kao proces stvaranja Hrvatske.

Prijelomna 1990. godina

Donošenjem Ustava Hrvatska je zaključila iznimno dinamičnu i prijelomnu 1990. godinu. U proljeće su održani prvi višestranački demokratski izbori, 30. svibnja uspostavljena je nova demokratska vlast na čelu s HDZ-om, a sredinom kolovoza izbila je oružana pobuna dijela lokalnih Srba, poznata kao balvan-revolucija.

U takvim okolnostima, već tijekom ljeta započeo je intenzivan rad na novom Ustavu. Operativno su ga vodile saborska Komisija za ustavna pitanja i Ustavotvorna komisija Predsjedništva Republike, slijedeći smjernice predsjednika Tuđmana: višestranački parlamentarizam, suverenitet Hrvatske, političku i gospodarsku učinkovitost te poštivanje ljudskih i građanskih prava.

Široko sudjelovanje i simbol „mora“

U Ustavotvornu komisiju imenovano je čak 229 članova različitih političkih opredjeljenja, dobi i zanimanja. „Njihov izravan prilog možda je po opsegu malen, ali je po važnosti velik“, istaknuo je Tuđman, navodeći i slikovit primjer: u nabrajanju prirodnih bogatstava Hrvatske u članku 52. isprva je izostavljeno more, no pogrešku je ispravio ribar Ivan Vela, naglasivši da je upravo riječ „more“ od presudne važnosti za Hrvatsku.

Od „Krčkog“ do Božićnog Ustava

Nacrt prvog hrvatskog Ustava napisan je u dva kolovoška tjedna u Malinskoj na otoku Krku, zbog čega je prozvan „Krčkim Ustavom“. Radnu skupinu činili su Vladimir Šeks, Smiljko Sokol, Krunislav Olujić i Ljubomir Valković, a gotovo tri četvrtine tog nacrta ušlo je u konačni tekst Božićnog Ustava.

Nacrt je objavljen u Vjesniku 27. studenoga 1990. i izazvao iznimno zanimanje javnosti. Do 20. prosinca Komisija za ustavna pitanja zaprimila je oko tisuću stranica primjedbi i prijedloga – od građana, mjesnih zajednica, općina, vjerskih zajednica, političkih stranaka i stručnih udruga. U vrijeme bez interneta, sav je materijal fizički dostavljan zastupnicima, u tri opsežne knjige.

Konačni tekst i ustavne odrednice

Iz široke Ustavotvorne komisije proizašla je manja stručna skupina, dok je konačni tekst prijedloga Ustava priredila redakcijska skupina u sastavu Šeks, Sokol i Zdravko Tomac. Izvorišne osnove, odnosno preambulu, napisao je osobno Franjo Tuđman.

Novi Ustav imao je devet odjeljaka i 142 članka te je spadao među kraće europske ustave. Njime je Republika Hrvatska ustanovljena kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih manjina, jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država, utemeljena na predstavničkoj demokraciji i načelu trodiobe vlasti.

Prvi predsjednik Sabora Žarko Domljan tom je prigodom poručio:
„Ovim Ustavom hrvatski narod potvrđuje svoju vjekovnu državnu opstojnost i, odbacivši polustoljetni protuprirodni komunistički sustav, nastavlja graditi suvremenu, suverenu i pravnu hrvatsku državu.“

Javnost pod prozorima Sabora

Sve što se te 1990. godine događalo u Saboru i na Trgu svetog Marka, hrvatska je javnost pozorno pratila, često se okupljajući pod saborskim prozorima. Donošenje Božićnog Ustava proslavljeno je i u zagrebačkoj Gradskoj kavani, gdje je Domljan, ponesen oduševljenjem okupljenih građana, uzviknuo: „Imamo ga!“

Trajna uspomena na povijesni dan

Vrijeme je učinilo svoje – mnogi akteri donošenja prvog hrvatskog Ustava danas više nisu među živima. No uspomena na 22. prosinca 1990. trajno je sačuvana, među ostalim i na slici „Proglašenje Ustava“ slikarice Jadranke Fatur. Božićni Ustav ostaje zapisan ne samo kao pravni dokument, nego kao simbol političke hrabrosti, narodnog jedinstva i trenutka u kojem je Hrvatska nepovratno zakoračila prema vlastitoj slobodi i državnosti.