Brojke su prilično mizerne. Provjerili smo koliko je dosad ljudi iskoristio Vladine poticaje za povratnike

U Primorsko-goransku županiju iz inozemstva je došlo tek dvoje građana koji su iskoristili mjeru Biram Hrvatsku. 

ZAGREB – U cijeloj prošloj godini kroz mjeru Biram Hrvatsku iz inozemstva vratilo se 111 hrvatskih državljana kako bi u Hrvatskoj pokrenuo posao. Uz to, 25 građana odlučilo je iskoristiti dodatne poticaje države iu sklopu mjera samozapošljavanja preseliti se iz razvijenih u nerazvijenije krajeve Hrvatske.

U oba slučaja radi se o mjeri Biram Hrvatsku kojom Vlada nastoji poticati povratak građana iz inozemstva ili njihovo preseljenje unutar Hrvatske u krajeve koji su nerazvijeniji ili koji su demografski opušteni, jer se na potporu za samozapošljavanje odobrava i dodatni poticaj. Ne, ako je suditi po prošlogodišnjim rezultatima, zasad ta mjera nije potaknula građane na povratak, niti na preseljenje u nerazvijene krajeve u kojima bi trebao razvijati svoj posao.

U prošloj je godini tako ukupno odobreno 136 zahtjeva za mjeru Biram Hrvatsku, od ukupno pristigla 184 zahtjeva. Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje otkrivaju da je trenutno još 14 zahtjeva u obradi, a da su na 34 odgovora bila negativna.

Skromni rezultati

Mjera Biram Hrvatsku nadogradnja je mjere samozapošljavanja, pa je korisnik u prošloj godini na temeljnu potporu za samozapošljavanje mogao dobiti još 50 tisuća kuna za povratak u Hrvatsku ili 25 tisuća kuna za preseljenje iz razvijenijeg u nerazvijeniji dio Hrvatske, primjerice u ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banije, Korduna, Like, Gorskog kotara. Za 136 odobrenih zahtjeva kroz mjeru Biram Hrvatskoj država je osigurala ukupno 19,78 milijuna kuna, otkriva nam Zavod za zapošljavanje, od čega za mjeru samozapošljavanja 13,6 milijuna kuna te dodatno za povratak ili preseljenje unutar Hrvatske 6,17 milijuna kuna.

– Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, veći dio se odnosi na povratnike iz država Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Manji dio odnosi se na zahtjeve podnositelja koji su izvršili promjenu prebivališta iz područja višeg indeksa razvijenosti u područje nižeg indeksa razvijenosti (unutar Republike Hrvatske) te na zahtjeve podnositelja koji ne zadovoljavaju niti jednu ciljanu skupinu, javljaju se iz HZZ-a.

Iz toga se zaključuje da je ipak puno više onih koji su stekli poslovna iskustva i odlučili pokrenuti svoj posao odlučio za povratak iz inozemstva nego za preseljenje unutar Hrvatske, iako je u oba slučaja riječ o jako malom broju građana. Brojke su u Primorsko-goranskoj županiji još mizernije.

Prekomorsko iseljeništvo

U sklopu mjere Biram Hrvatsku lani su odobrena tek tri zahtjeva, od toga se dvoje građana odlučilo vratiti iz inozemstva, dok je samo jedan odlučio promijeniti prebivalište iz područja većeg u području manjeg indeksa razvijenosti.

Iz Zavoda za zapošljavanje poručuju da će se mjera provoditi u ovoj godini te da je došlo do njezinog proširenja, odnosno da je povećana ciljana skupina. Sada se za mjeru Biram Hrvatsku mogu prijaviti i građani Hrvatske koji planiraju povratak iz Argentine, Australije, Brazila, SAD-a, Čilea, Kanade i Novog Zelanda.

Potpora za mjeru Biram Hrvatska dio je Potpore za samozapošljavanje, koja još obuhvaća potporu za samozapošljavanje, potporu za samozapošljavanje zeleno/digitalno, potporu za proširenje poslovanja i za nju je u 2023. godini planiran iznos od oko 46,5 mil EUR.

Odgovarajući nedavno na zastupničko pitanje SDP-ovog Peđe Grbina, Vlada je iznio podatak da su u 2022. godini za mjeru samozapošljavanja odobrena 5.532 zahtjeva, jer je isplaćeno više od 498 milijuna kuna kuna.

To znači da je tek dva posto onih koji su dobili mjeru samozapošljavanja, ujedno tražilo i potporu za povratak iz inozemstva kako bi pokrenuli posao u Hrvatskoj, dok je njih samo 0,45 posto nakon dobivanja subvencije za samozapošljavanje odlučilo svoju egzistenciju pronaći u krajevima s manjim. indeksom razvijenosti.

Mjera bez većeg utjecaja

S obzirom na to da se godišnje iz Hrvatske isele deset tisuća građana, ali da se deset tisuća i vrate, čini se da mjera Biram Hrvatsku zasad nije privlačna ni onima koji su se odlučili na odlazak, niti je presudna u slučaju povratka. Tako je primjerice od oko 36 tisuća doseljenih u Hrvatskoj u 2021. godini, oko 30 posto, odnosno oko 10,8 tisuća bilo hrvatskih građana, sličan trend nastao i lani, pa broj onih koji koriste mjeru Biram Hrvatska nije značajan u ukupnom broju građana. broju povratnika.

Unutar Hrvatske 2021. godine preselilo se više od 71 tisuća građana, pa ako su brojke slične i lani, broj onih koji su se preselili u nerazvijenije krajeve uz državnu potporu za zapošljavanje doista je zanemariv.