ČESTIT BADNJAK I ADAM I EVA! - OBIČAJI U HRVATA

Na Badnjak, Crkva spominje praroditelje ljudskog roda Adama i Eve. Ova imena dolaze iz hebrejskog jezika - Adam znači zemlja, a Eva je 'ona koja daje život, majka živih'. Crkveni oci naučavaju da su Adam i Eva bili oslobođeni grijeha Kristovim djelom spasenja koje se odnosi na sve ljude. Zato su u kalendaru svoje mjesto dobili u predvečerje Božića.

Badnji dan ili Badnjak je bogat božićnim običajima i folklornim sadržajima. A ime mu dolazi od rijeci "bdjeti", jer se na Badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje. Kako se u badnjoj se noći bdije razumljiva je uloga koju ima svjetlo. Neizostavne su još iz davnina uobičajene Božićne svijeće, a skoro u pravilu je kod svih Hrvata posebno za ovu priliku napravljena svijeća.

Badnji dan ili Badnjak je bogat božićnim običajima i folklornim sadržajima.

Bdijenje počinje uvečer, kad se obitelj okuplja oko stola, još uvijek s posnim jelima, i unošenjem Badnjaka i slame kad - barem u nekim hrvatskim krajevima - domaćin pozdravlja ukucane pozdravom koji naviješta skori Božić.

"Hvaljen Isus! Na dobro vam došla badnja večer"!

Na taj pozdrav slijedi odgovor: "I s tobom zajedno!"

Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem:

"Hvaljen vam bio Isus i Marija. Čestita vam Badnjicu!"

Odgovor glasi: "Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i do sada!"

Dok u drugim dijelima Hrvatske čestitari na badnje veče ulaze u kuću i govore:

"Hvaljen Isus! Čestita vam badnja večer i Adam i Eva",

odgovara se: "I vi živi i zdravi bili!"

Uz donošenje panja Badnjaka običaj je unositi i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol.

Na Badnjak se u našim ruralnim hrvatskim krajevima ženska čeljad rano ustaje da na vrijeme, do zvuka večernjih zvona uspije sve u kući i oko kuće počistiti i pripremiti obilje svakojake hrane i to nemrsne za badnju večer i mrsne za sutrašnji Božić. Naime, na Badnjak nema objeda, jer se posti do večeri, a jede se samo navečer, ali i tada samo nemrsnu hranu. Večera na Badnjak je posna, a izbor jela i pića osobit.

Posebno priređena jela obilježena su kršćanskim simbolima, a blagovanje je pak isprepleteno božićnim nazdravicama i običajima koji su usmjereni društvenom i gospodarskom dobru članova obitelji.

Glavno jelo je u pravilu bakalar, ili u nedostatku bakalara, neka druga vrsta ribe. U nekim krajevima se u kući peku dva različito ukrašena kruha; jedan za Badnjak, a drugi za Božić. U drugim krajevima se peče samo jedan kruh koji na stolu treba biti od Badnjaka do Sveta tri kralja, a ovisno o pojedinim krajevima naziva se: česnica, litanja, božić, krsnica, križica i dr. što je veći tim bolje, jer je to znak obilja u idućoj godini. U južnim krajevima se frigaju uštipci ili pršurate.

Muška čeljad treba na Badnjak temeljito srediti i obilno nahraniti blago, jer i ono treba osjetiti radost božićnih blagdana. Osim toga, na njima je da nabave sve namirnice te da donesu i iscijepaju dovoljna drva za naredne dane. Posebna im je dužnost da kući donesu "badnjak", kako se, ovisno o pojedinim krajevima, zove debeli panj ili klada koji se stavlja na ognjište, ili dugačka zelena grana koja se prislanja uz zid kuće u blizini ulaznih vrata.

Na Badnjicu se pekla na ražnju pečenica, ukoliko nije ispečena već koji dan ranije. Cijeli taj dan održavao se strogi post i nemrs, jednak onome na Čistu srijedu i Veliki petak. Za večeru bi se jeo zgnječeni posni grah. Pripremio bi se tako što bi se grah skuhao, iscijedila sva voda i zatim zrnje kuhanog graha dobro izgnječilo i izmiješalo s isjeckanim bijelim lukom. Uz grah se pripremala i ribana crna rotkva. Specijalitet za badnju večer je bila gibanica.

Mora se također, napomenuti, ako Badnjak spada na Nedjelju, a sveta Nedjelja ne da post na sebe, pa nema post i nemrs, ali ipak ostaje do pojedinaca ako žele postiti mogu postiti ali ne strogi post, mogu samo postiti od mesa. Crkva ne obvezuje na post za Badnjak, Crkva još od 1965. izričito ne obvezuje da se za Badnjak posti, no među vjernicima je ostao taj običaj. Ove godine to ne mora biti post i nemrs, rekao je jednom glasnogovornik Zagrebačke nadbiskupije Borna Puškarić, dalje kaže ‘Neko dobro djelo u smislu posta i nemrsa mogu učiniti. Dan prije u subotu i petak i to će jako dobro zamijeniti taj običaj koji možda netko održava na Badnjak’, objasnio je.

Prema zakonu Crkve, post je obavezan samo na Veliki Petak i Pepelnicu, no preporučeno je da svaki petak bude posni i nemrsni dan. ‘Kad kažemo nemrs, onda mislimo na uzdržavanje od mesnih jela, a post znači da se taj dan jednom vjernik pojede jednom da se nasiti, a ostalo jede simbolički’, objasnio je Puškarić.

Svi poslovi trebaju biti posvršavani do večernje Zdrave Marije (večernjeg zvona), nakon koje domaćin objavljuje početak večere.

* Na Badnjak i na Božić vrijeme lijepo, takvo bude cijelo ljeto. Božićna kiša i vjetar donose pomor.

* Kakav vjetar o polnoćki puše, takav kroz cijelo ljeto vlada ponajviše.

Sretan i blagoslovljen imendan svima :

Adam, Eva, i Evica!