Četiri godine ruske invazije: Statična bojišnica, rat iz zraka i političke blokade u EU-u

Navršavaju se četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu. Najkrvaviji rat u Europi u posljednjih 80 godina i dalje je daleko od završetka. Pomaci na bojištu ostaju minimalni, dok su žrtve na obje strane goleme. Europska unija, koja želi nastaviti politički i gospodarski pritisak na Moskvu, dan uoči ulaska rata na istoku Europe u petu godinu nije uspjela postići dogovor o 20. paketu sankcija Rusiji. Paket je blokirala Mađarska.

Četiri godine ruske invazije na Ukrajinu: Držimo liniju, najveća prijetnja je iz zraka (22:02)

Bojišnica u Zaporižji posljednjih je mjeseci relativno statična. Djelomično zbog zime, ali ponajprije zato što se ondje svaki metar napredovanja skupo plaća. Ukrajinska vojska dodatno je učvrstila obrambene linije do razine koju vojnici opisuju kao gotovo neosvojivu.

• Naši momci drže liniju. Neprijatelj napreduje vrlo sporo, a to ide nama u prilog, rekao je ukrajinski vojnik s bojišta.

Najveća prijetnja, međutim, dolazi iz zraka. Dronovi su preuzeli ključnu ulogu na bojišnici, a prostor pod stalnim nadzorom i napadima bespilotnih letjelica širi se na obje strane. U takvim okolnostima održavanje ljudstva i tehnike postaje sve neizvjesnije.

• Prilagođavamo dronove. Instaliramo u njih vlastiti vojni softver koji odgovara našim uvjetima i našim potrebama, rekao je inženjer dronova iz ukrajinske borbene postrojbe "Orion", poznat pod nadimkom Kipish.

Unatoč diplomatskim naporima, malo je znakova da se bilo koja strana priprema za završetak sukoba. Razmjere rata možda se najjasnije očituju na grobljima, koja se šire diljem zemlje. Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je udovice poginulih vojnika.

• Nažalost, branitelji vaših obitelji više nisu s vama. No Domovina, za koju su dali svoj život, uvijek će biti uz vas, poručio je Putin.

U Lavovskoj oblasti groblja se šire od prvog dana ruske invazije, a slična je slika i u drugim dijelovima zemlje. Istodobno, obje strane skrivaju stvarne podatke o gubicima.

• Morate poznavati našeg neprijatelja. Rusi ne staju, bez obzira na to traje li rat deset ili dvadeset godina, rekla je stanovnica Lavova Julija Olijar.

U separatističkom Donecku, gdje sukob traje još od 2014., priznaju da je cijena rata visoka.

• To je tragedija. Rat je opustošio ovu regiju, rekao je stanovnik Donecka Andrej Purgin.

Četiri godine rata u Ukrajini: Cvrtila otkriva zašto kraj sukoba još nije na vidiku (20:04)

Četiri godine nakon početka najsmrtonosnijeg sukoba u Europi u posljednjih osam desetljeća, kraj rata u Ukrajini i dalje se ne nazire. Ograničeni pomaci na bojištu i izostanak uspjeha pregovora nastavljaju držati međunarodnu zajednicu u neizvjesnosti.

Geopolitički analitičar Vlatko Cvrtila sa Sveučilišta VERN, govoreći za središnji Dnevnik HTV-a, osvrnuo se na trenutačno stanje i moguće smjerove razvoja događaja.

• Jasne su pozicije Rusije i Ukrajine, ali i Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Pregovori praktički ne napreduju, kaže Cvrtila.

Naglasio je da ruski zahtjevi nisu usmjereni isključivo na teritorij Donbasa, nego uključuju i sigurnosne garancije, ograničavanje ukrajinske vojske te sprječavanje članstva Ukrajine u NATO-u.

• Donbas je kao kukavičje jaje – Rusija uspješno koristi narativ prema SAD-u, da Ukrajina ne bi jednostavno mogla vratiti te teritorije, objašnjava Cvrtila.

Novi napad na policiju u Ukrajini: u eksploziji ranjena sedmorica službenika (19:40)

Ivan Vihivski izjavio je da su policajci parkirali svoje automobile i čekali smjenu kada je došlo do eksplozije.

• Prekjučer se u Lavovu dogodio teroristički napad na policajce, podsjetio je Vihivski u objavi na Facebooku, misleći na grad u zapadnoj Ukrajini blizu poljske granice.

• Ovo nije slučajnost. Neprijatelj pokušava ubiti ukrajinske policajce koji svakodnevno brane narod i državu, ustvrdio je.

U subotu je u eksploziji u Lavovu ubijena policajka, a ozlijeđene su 24 osobe. Vlasti su napad okarakterizirale kao teroristički čin.

Gojan iz Kijeva: Ukrajinci iscrpljeni, nemaju ni struju, ni grijanje (19:29)

Ukrajinci se nadaju da bi rat uskoro mogao završiti, no oni koji nemaju financijske mogućnosti za život u inozemstvu, kako se opisuje, potpuno su iscrpljeni nakon četiri ratne godine. Smrzavaju se, nemaju struju ni grijanje, javila je iz Kijeva novinarka HRT-a Elizabeta Gojan.

Podsjetila je da je u Kijevu bila deset dana prije početka sveobuhvatne invazije, kada je još postojala nada da do nje neće doći.

• Nisam vjerovala da ću četiri godine kasnije, 24. veljače 2026. - i dalje stajati ovdje u Kijevu, na -10 stupnjeva. Tako Ukrajinci žive svaki dan ratne zime, kazala je.

Razgovarala je i s Anicom Djamić, hrvatskom veleposlanicom u Ukrajini, koja se osvrnula na najavu predstojnika Ureda predsjednika Ukrajine Kirila Budanova o novom krugu pregovora.

• Mislim da se u ovoj fazi ne može znati kada će rat završiti, ali ulažu se veliki napori da do toga dođe. Ukrajinci žele da se rat okonča pravedno i da dobiju sigurnosna jamstva kako bi mir bio i održiv, naglasila je.

• Ne želim o tome govoriti javno, ali samo bih podsjetila da su Ukrajinci od samog početka rata bili vrlo aktivni u prijedlozima za mir. Na drugoj strani dosad toga nije bilo, ali dobro je da su sve strane za stolom, ustvrdila je.

U utorak se obilježava četvrta godišnjica početka rata, a uz mnoge strane izaslanike u Kijev dolazi i hrvatski premijer Andrej Plenković.

• Predsjednik Vlade dolazi s vrlo snažnim izaslanstvom, a dan će započeti molitvom u Katedrali sv. Sofije, objektu koji je pod zaštitom UNESCO-a, pojasnila je Djamić.

• Nakon toga polažu se cvijeće na spomenik poginulim braniteljima, uz minutu šutnje, dodala je.

Najavila je da će premijer, uz sastanak koalicije voljnih, održati i nekoliko bilateralnih susreta te razgovarati s Hrvatima koji žive i rade u Ukrajini.

Slovačka zaustavlja opskrbu Ukrajine strujom zbog naftne krize (17:51)

Slovački premijer zatražio je od operatera elektroenergetske mreže da u ponedjeljak zaustavi opskrbu Ukrajine električnom energijom ako se protok nafte naftovodom Družba ne nastavi.

• Od danas, ako se ukrajinska strana obrati Slovačkoj sa zahtjevom za pomoć u stabilizaciji ukrajinske energetske mreže, neće dobiti takvu pomoć, rekao je Robert Fico u izjavi.

Fico je rekao da će mjera biti ukinuta nakon što se nastavi tranzit nafte u Slovačku.

Istodobno je navedeno da su ukrajinski dronovi pogodili rusku crpnu stanicu koja opslužuje ključni naftovod Družba za opskrbu istočne Europe moskovskom sirovom naftom, kako je u ponedjeljak rekao ukrajinski sigurnosni dužnosnik.

Ukrajinski dronovi pogodili rusku crpnu stanicu naftovoda Družba (17:21)

Ukrajinski dronovi pogodili su rusku crpnu stanicu koja opslužuje ključni naftovod Družba za opskrbu istočne Europe moskovskom sirovom naftom, rekao je u ponedjeljak ukrajinski sigurnosni dužnosnik.

Noćni napad izazvao je požar na stanici više od 1200 km od rusko-ukrajinske granice, dodao je dužnosnik ukrajinske sigurnosne službe SBU koji nije dao detalje o širem utjecaju na naftovod.

Napad, najnoviji u nizu ukrajinskih udara na toj ruti, prijeti dodatnim zaoštravanjem napetosti između Ukrajine i njezinih susjeda Mađarske i Slovačke, koje su optužile Kijev da pokušava blokirati protok nafte kroz naftovod do njihovih rafinerija.

Isporuke ruske nafte Mađarskoj i Slovačkoj prekinute su od 27. siječnja, kada je Kijev priopćio da je u ruskom napadu dronom pogođena oprema naftovoda u zapadnoj Ukrajini. Unatoč gotovo četverogodišnjem ratu s Rusijom, Ukrajina je nastavila omogućavati tranzit ruske nafte naftovodima preko svojeg teritorija, premda je početkom prošle godine zaustavila tranzit ruskog plina.

Mađarska i Slovačka zaprijetile su obustavom isporuke električne energije Ukrajini ako se protok nafte ne nastavi.

Električna energija iz Mađarske i Slovačke čini oko 70 posto ukrajinskog uvoza i iznimno je važna za zemlju, čija je polovica proizvodnje električne energije uništena ili ozbiljno oštećena ruskim raketnim napadima.

Mađarska se u ponedjeljak, uoči četvrte godišnjice ruske invazije, činila spremnom blokirati daljnje sankcije EU-a Moskvi i zajam od 90 milijardi eura za Kijev, dok su u napadima na južnu ukrajinsku regiju Odesu poginule dvije osobe.

U pismu koje je vidio Reuters, mađarski premijer Viktor Orban šefu Europskog vijeća Antoniju Costi poručio je da je prekid rada naftovoda Družbe "neizazvan čin neprijateljstva koji potkopava energetsku sigurnost Mađarske" te je obećao blokirati zajam dok se to ne riješi.

Kijev: potkraj tjedna mogao bi se održati novi krug mirovnih pregovora (16:30)

Novi krug pregovora o završetku rata u Ukrajini mogao bi se održati krajem ovog tjedna, rekao je u ponedjeljak ukrajinskim medijima Kirilo Budanov, predstojnik Ureda ukrajinskog predsjednika i bivši ravnatelj Vojno-obavještajne službe (GUR/HUR).

Ukrajina, Rusija i Sjedinjene Države održale su nekoliko rundi pregovora u Abu Dhabiju i Ženevi dok Washington nastoji okončati rat koji je počeo ruskom invazijom 24. veljače 2022. godine.

• Mislim krajem tjedna, ovog tjedna, rekao je Kirilo Budanov novinarima kada su ga pitali kada će se održati novi krug pregovora.

• Nije tajna da pregovori nisu laki, ali definitivno ima pomaka i približavamo se trenutku kada će sve strane morati donijeti konačne odluke - hoće li nastaviti ovaj rat ili prijeći na mir, rekao je Budanov, prema priopćenju Ureda predsjednika.

Budanov je rekao i da bi se sljedeća razmjena ratnih zarobljenika između Rusije i Ukrajine mogla održati ovog tjedna te da bi mogla biti veća od prethodne, kada su zemlje vratile po 157 ratnih zarobljenika. Nije naveo točan broj.

Na pitanje o ponašanju Rusije u pregovorima, Budanov je rekao da je ono bilo "suzdržano, pristojno i profesionalno".

• Ponašaju se potpuno diplomatski korektno, svima je također jasno da imamo različite stavove, rekao je Budanov.

Dodao je da Ukrajina "čini sve" kako bi organizirala sastanak predsjednika Ukrajine i Rusije, Volodimira Zelenskija i Vladimira Putina, ali da je to u ovom trenutku malo vjerojatno.

Obnova Ukrajine procijenjena na više od 500 milijardi eura (16:15)

Poslijeratna obnova Ukrajine koštat će oko 588 milijardi američkih dolara (više od 500 milijardi eura) tijekom sljedećeg desetljeća, a posljedice rata osjećat će se generacijama, navodi se u zajedničkom izvješću Kijeva, Svjetske banke, Europske unije i Ujedinjenih naroda objavljenom u ponedjeljak.

• Troškovi obnove nastavljaju rasti i sada se procjenjuju na 587,7 milijardi dolara u razdoblju od deset godina, što je protuvrijednost tri BDP-a Ukrajine iz 2025. godine, navodi se u izvješću.

Dokument, koji svake godine procjenjuje štetu nanesenu Ukrajini od početka ruske invazije 2022. godine, zajednički pripremaju Svjetska banka, ukrajinska vlada, Europska komisija i UN.

Ukrajina ponovno zauzela osam naselja u rijetkom uspjehu na bojištu (15:50)

Ukrajina je od kraja siječnja ponovno preuzela kontrolu nad 400 četvornih kilometara teritorija, uključujući osam naselja, duž dijela južne crte bojišnice, rekao je vrhovni zapovjednik Oleksandr Sirski.

Rijetki uspjesi na bojištu u jugoistočnoj Dnjipropetrovskoj regiji suprotstavljaju se širem trendu sporog ruskog napredovanja uz veliku cijenu preko crta bojišnice u posljednje dvije i pol godine, dok se rat približava četvrtoj godišnjici.

Navodi se i da Ukrajina želi pokazati svijetu, a posebno američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, da ne gubi tlo pod nogama u borbi protiv ruske invazije, u trenutku kada Washington pojačava pritisak na Ukrajinu da pristane na mirovni sporazum.

U Sirskijevoj izjavi nije precizirano koliki je dio novoosiguranog teritorija prethodno bio pod ruskom kontrolom, a koliki u "sivoj zoni" koju nijedna strana ne drži čvrsto.

Prve crte u Ukrajini postaju sve nejasnije jer tisuće dronova svakodnevno prekrivaju nebo, tjerajući vojnike pod zemlju ili u zaklone i stvarajući područja u kojima nijedna vojska nema potpunu kontrolu.

Trump je prethodno rekao da Ukrajina treba napraviti ustupke jer je u opasnosti da izgubi rat, koji je počeo kada je Rusija pokrenula potpunu invaziju 24. veljače 2022.

Kijev i njegovi europski saveznici usprotivili su se takvoj interpretaciji, ističući da je Rusija od 2023. zauzela nešto više od 1 posto ukrajinskog teritorija uz ogromnu cijenu te da se vitalna naftna infrastruktura Moskve suočava s rastućim prijetnjama ukrajinskih napada dronova.

U istom kontekstu navodi se da je njemački kancelar Friedrich Merz pohvalio "zapanjujuće" dobitke Ukrajine u veljači, rekavši da su pokazali kako je otpor Kijeva bio učinkovitiji nego što se često prikazuje.

EK o blokadi zajma za Ukrajinu: To je kršenje obveze o lojalnoj suradnji (13:57)

U Bruxellesu su se, uoči četvrte godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, okupili ministri vanjskih poslova Europske unije, uz najave novih sankcija Rusiji.

Mađarski ministar vanjskih poslova poručuje da će, sve dok Ukrajina blokira rad naftovoda Družba i onemogućuje obnovu isporuke nafte Mađarskoj, blokirati odluke Europske unije koje su važne i povoljne za Ukrajinu.

Nepoštovanje odluke o zajmu Ukrajini, koju su jednoglasno donijeli čelnici svih država članica, bilo bi kršenje obveze o lojalnoj suradnji, rekla je glasnogovornica Komisije Paula Pinho o mađarskoj najavi da će blokirati odluku s kojom su se prije složili.

Ukrajina uoči četvrte godišnjice rata između umora i odlučnosti (12:23)

Uoči godišnjice, u Ukrajini je HRT-ova novinarka Elizabeta Gojan. Posljednjih godinu dana intenzivirani su razgovori o mirovnom sporazumu, no dogovora nema.

Ozračje među Ukrajincima, koji i dalje trpe granatiranja i žive u neizvjesnosti oko pregovora, opisuje se kao mješavina umora i odlučnosti. Ukrajinci, ili barem velika većina onih koji nemaju mogućnost života u inozemstvu, ne odustaju od neovisnosti države ni od europskih aspiracija. Ipak, nakon četiri iscrpljujuće godine i velikog broja žrtava, sve je očitije da je teško nastaviti ratovati istim intenzitetom. Procjenjuje se da bi do proljeća, koje stiže za gotovo dva mjeseca, ukupan broj ukrajinskih i ruskih žrtava mogao dosegnuti dva milijuna.

Ukrajinci žele kraj rata, ali ne pod svaku cijenu. Ne žele da njihov predsjednik, Volodimir Zelenski, pristane na predaju cijelog Donbasa, što je čvrst uvjet Moskve za bilo kakav sporazum.

Kada se govori o takozvanim "običnim" građanima, riječ je o mobiliziranim ljudima, onima koji rade u ratnim uvjetima od početka sukoba, onima koji noći provode u skloništima, te o ženama, djeci, starijima i bolesnima. Opisuje se i svakodnevica u kojoj se ljudi, zbog nestanka struje i grijanja, pješice penju do dvadesetog kata nebodera na lijevoj obali Dnjepra, i to više puta dnevno.

U Kijevu je sve spremno za obilježavanje četvrte godišnjice rata. Očekuje se dolazak desetak šefova država ili vlada, no njihova imena uobičajeno nisu unaprijed objavljena iz sigurnosnih razloga. Poznato je tek da među uzvanicima neće biti predstavnika Slovačke i Mađarske.

U istom danu šefovi diplomacije sastaju se u Bruxellesu, a šefica diplomacije Kaja Kallas izjavila je da, zbog protivljenja Slovačke i Mađarske, neće biti izglasan novi paket sankcija Rusiji.

Ukrajinka: Svi smo umorni, vojnici su umorni, a i predsjednik je umoran (12:07)

O tome što Ukrajinci osjećaju uoči četvrte godišnjice rata, prenesene su i izjave građana.

• Ono što me drži jest nada da će na kraju postići dogovor. Zdrav razum, kako kažu, prevladat će i bit će pobjeda. Jer svi smo umorni, vojnici su umorni, a i predsjednik je umoran. On je rastrgan, jadnik, pokušava riješiti sva pitanja. Izdržavamo sve, nestanke struje i sve što se događa ovdje u Ukrajini. Jaki smo i pobijedit ćemo, izjavila je Natalia Rihlevska iz Kijeva.

• Odustajanje od ukrajinskih stajališta, posebno u vezi s ukrajinskim teritorijem, bila bi vrlo nepopularna odluka za vladu. Da, gubimo mnogo vojnika, ali Rusija ne gubi ništa manje, kazao je Jurij Dolhov iz Kijeva.

Dvije osobe poginule u ruskom napadu na Odesu (10:46)

U ruskom napadu na južnu ukrajinsku regiju Odesu tijekom noći ubijene su dvije osobe, a tri su ozlijeđene, priopćili su u ponedjeljak ukrajinska hitna služba i vladin dužnosnik.

Dvije su osobe poginule kada je ruski dron pao na odmorište za kamione i izazvao požar, priopćila je služba na Telegramu.

Ministar infrastrukture Oleksij Kuleba objavio je na Telegramu da je Rusija napala lučku infrastrukturu u Odeskoj regiji.

• Ovo je još jedan udarac civilnoj logistici i lučkoj infrastrukturi. Rusija sustavno napada objekte koji nemaju vojnu svrhu, pokušavajući potkopati gospodarstvo regije i zemlje u cjelini, rekao je Kuleba.

Dodao je da je oštećeno skladište za teretni prijevoz.

Odeska regija, veliko brodarsko središte s terminalima u crnomorskim lukama Odesa, Čornomorsk i Pivdenji, meta je napada od prvih dana ruske invazije 2022. godine.

Navodi se da je Rusija naglo povećala intenzitet napada na crnomorske luke krajem 2025. godine, kada je predsjednik Vladimir Putin zaprijetio da će "odsjeći Ukrajinu od mora".

Izvor iz prometne industrije, koji je zbog osjetljivosti pitanja želio ostati anoniman, rekao je Reutersu prošli tjedan da su napadi na odeske luke u posljednjih nekoliko mjeseci smanjili njihov izvozni kapacitet do 30% u odnosu na predratnu razinu.

Zelenski: Putin je već započeo treći svjetski rat (08:21)

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da vjeruje kako je ruski predsjednik Vladimir Putin već započeo treći svjetski rat, u intervjuu za britansku televizijsku postaju BBC.

Govoreći u Kijevu tijekom vikenda uoči četvrte godišnjice sukoba između Rusije i Ukrajine u utorak, Zelenski je rekao da se njegov pogled na sukob razlikuje od pogleda američkog predsjednika Donalda Trumpa.

• Imamo različite poglede na treći svjetski rat, rekao je Zelenski u intervjuu, koji je objavljen kasno u nedjelju po londonskom vremenu.

• Vjerujem da ga je Putin već započeo. Pitanje je koliko će teritorija moći zauzeti i kako ga zaustaviti.