Crkva sv. Marka u Karinu – hrvatski spomenik, srpsko vlasništvo, hrvatski novac

Crkva sv. Marka u Karinu Donjem – povijest, vlasništvo i financiranje obnove

Kako smo već pisali o povijesti Crkve sv. Marka u Donjem Karinu(link), poslali smo službene upite Ministarstvu kulture i medija te Zadarskoj nadbiskupiji o stvarnom stanju vlasništva i financiranja obnove ovoga važnog lokaliteta hrvatske kulturne baštine. Odgovore nismo dobili, no na portalu Direktno.hr objavljeno je priopćenje Ministarstva koje baca dodatno svjetlo na slučaj.

VIDEO

Povijest crkve sv. Marka

Crkva sv. Marka u Karinu Donjem pripada sloju srednjovjekovne sakralne arhitekture Dalmacije i s pravom zauzima posebno mjesto u povijesnoj i kulturnoj baštini ovoga kraja. Prema dosadašnjim istraživanjima, riječ je o crkvi sagrađenoj u 12./13. stoljeću, a bila je u funkciji do 1514. godine, kada Karin pada pod osmansku vlast. Upravo u tom razdoblju bilježi se i njezino rušenje.

Crkva je bila okružena srednjovjekovnim grobljem, čiji ostaci i danas postoje u neposrednoj blizini. Po stilskim obilježjima arhitekture sv. Marka vidljivo je da je podignuta u romanici, što se uklapa u graditeljski opus na prostoru sjeverne Dalmacije.

Nakon osmanskog razaranja, ostaci crkve stoljećima su bili prepušteni propadanju. Zapuštenost je bila toliko izražena da je vegetacija u cijelosti prekrila zidove i unutrašnjost, zbog čega se tek u novije vrijeme pristupilo preventivnim konzervatorskim zahvatima.

Upis u Registar kulturnih dobara RH 2006. godine dao je crkvi status zaštićenog spomenika, čime je otvoren put sustavnijoj skrbi i istraživanju. Ipak, stručna literatura i dalje bilježi oskudne podatke, pa se planiraju i arheološka istraživanja kako bi se prikupilo više znanstvenih činjenica o samom lokalitetu.

Priopćenje Ministarstva kulture

Ministrica Nina Obuljen Koržinek naglasila je kako su svi radovi na obnovi crkve sv. Marka (sv. Nikole) u Karinu izvođeni sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i pravilima struke, s ciljem očuvanja ostataka građevine od daljnjeg propadanja.

„Programi koji su se provodili tijekom posljednjih godina odnose se isključivo na preventivnu sanaciju i konzerviranje ostataka ziđa te prezentaciju urušenih elemenata, budući da su ostatke ugrožavali i atmosferski utjecaji i bujno raslinje unutar crkve i oko nje.“

Drugim riječima, glavni naglasak dosadašnjih radova bio je na spašavanju preostalih zidina i sprječavanju njihova urušavanja.

Vlasništvo – prijepori i sudski upisi

Prema povijesnim zemljišnim knjigama iz 1894. godine, vlasnik je bio „Parohijalni nadarij u Karinu“.

Godine 2018., u zemljišno-knjižnom postupku pred Općinskim sudom u Zadru, izvršen je upis u korist Srpske pravoslavne crkve. Ministarstvo kulture u tom postupku nije sudjelovalo, već zainteresirane upućuje na sud za detalje. Time je SPC formalno stekla status vlasnika ostataka crkve sv. Marka (sv. Nikole).

Financiranje obnove

Podaci jasno pokazuju da je do 2018. nositelj financiranja bila Zadarska nadbiskupija, no od trenutka kada SPC stječe vlasništvo, svi daljnji programi obnove i istraživanja vode se preko SPC-a – Eparhije dalmatinske.

Tablica: Sredstva Ministarstva kulture i medija za crkvu sv. Marka (sv. Nikole) u Karinu Donjem

Crkva sv. Marka u Donjem Karinu – nastala u doba srednjovjekovne Hrvatske, razrušena u osmanskom pohodu i stoljećima prepuštena zaboravu – danas je formalno u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve. Ona posljednjih godina, kao nositelj prava, dobiva sredstva Ministarstva kulture i medija za konzervaciju i istraživanja.

Ministarstvo ističe kako je zaštita kulturnih dobara obveza države bez obzira na vlasništvo, no ostaje otvoreno pitanje: kako je i zašto ovaj važni spomenik hrvatske prošlosti upisan u vlasništvo SPC-a – i koliko je time hrvatska kulturna baština zaista zaštićena?