Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u Splitu da je Crna Gora priznala da su pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz Crne Gore sudjelovali u agresiji na dubrovačkom ratištu, što je znak da se može očekivati ​​povratak školskog broda Jadrana u Hrvatsku.

– Dobili smo notu u kojoj stoji da su na dubrovačkom ratištu sudjelovali pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz Crne Gore, koji su sudjelovali u tim operacijama. Prema tome, oni priznaju da su vršili agresiju i priznaju da su tu imovinu otuđili … To znači da je (to) dobar znak, to znači da možemo očekivati ​​onda i povratak Jadrana, rekao je Grlić Radman na otvorenju izložbe Hrvatski školski brod Jadran – matična luka Split, 1933.-2023. u Domu Hrvatske vojske u Lori.

Nota o tome u MVEP je stigla jutros. Njome se Hrvatska obavještava da je u Crnoj Gori pronađena oprema otuđena u vrijeme sudjelovanja crnogorskih vojnika JNA na dubrovačkom ratištu uz podršku tadašnjih crnogorskih vlada.

Šef hrvatske diplomacije je kazao kako je činjenica da je premijer Abazović rekao da je to bila sramotna epizoda Srbije i Crne Gore.

Bijeli jedrenjak Jadran izgrađen je 1933. i sve do 1991. bio je upisan u flotne liste hrvatskih luka. Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991., ali ga Crnogorci do danas nisu vratili, što ostaje bilateralni spor Zagreba i Podgorice.

Crna Gora krajem srpnja i početkom kolovoza obilježila je 90. godišnjicu broda, zbog čega je hrvatska diplomacija poslala prosvjednu notu Podgorici o svojatanju imovine.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je krajem kolovoza rekao da traži da se brod vrati u Hrvatsku zbog njegovog simboličnog značaja za Hrvate – pomorce, one koji su se na njemu školovali i na njemu radili.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović početkom rujna je u Zagrebu rekao da je brod u vlasništvu Crne Gore, ali da je Podgorica otvorena za dijalog o tom pitanju, dok je hrvatski predsjednik Zoran Milanović pozvao na financijsko održivo rješenje tog pitanja i rekao da ima važnijih tema od te .

Grlić Radman je rekao da je za vraćanje broda prije svega potrebna dobra volja susjeda, koji je spreman razgovarati o tome.

– A vidimo da se to u ovih 30 godina nije dogodilo. Nije iskazana ta spremnost. Puno se odugovlačilo, govorilo se o nekakvim povjerenstvima i tako dalje. To nikada nije polučilo nikakve rezultate, rekao je Grlić Radman, dodavši da za rješavanje tog pitanja postoje i drugi pravni i politički mehanizmi te arbitraže.