Sve je izvjesnije da će crnogorski parlament u petak raspravljati o Rezoluciji o Jasenovcu. Usvajanje ove rezolucije, koju podržava populistički Pokret Europa premijera Milojka Spajića, moglo bi smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici.

Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u parlamentarnoj proceduri od 17. svibnja. Na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića, vođe prosrpske i proruske desnice, podržalo ju je 43 od 81 zastupnika u skupštini Crne Gore. Među potpisnicima su zastupnici Spajićeva pokreta “Europa sad”. Ipak, rezolucija već mjesec i pol nije bila na dnevnom redu crnogorskog parlamenta jer su se u vladajućoj većini dogovorili da se o njoj raspravlja nakon što Crna Gora dobije pozitivno izvješće EU-a o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24. Ovo izvješće se očekuje u srijedu na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu.

Crnogorska opozicija tvrdi da je Mandić za 28. lipnja zakazao sjednicu parlamenta s namjerom da dnevni red dopuni Rezolucijom o Srebrenici.

Očekivanja i moguće posljedice

Hoće li se tvrdnje crnogorske oporbe ostvariti, moglo bi se znati već u srijedu nakon Međuvladine konferencije u Bruxellesu EU-Crna Gora. Tada će crnogorski premijer Milojko Spajić izaći pred novinare i odgovarati na njihova pitanja. U diplomatskim krugovima u Podgorici spekulira se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje Rezolucije o Jasenovcu mogao biti žestok. Iako se tvrdi da njezino usvajanje ne bi politički i diplomatski štetilo Hrvatskoj, Crnoj Gori bi moglo.

Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je naprotiv, pomagala susjednoj državi da napreduje prema punopravnom članstvu. Međutim, nakon što je Rezolucija o Jasenovcu ušla u parlamentarnu proceduru, Zagreb je oštro zaprijetio da će njezino usvajanje usporiti crnogorsku ambiciju za članstvo u EU.

Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, tijekom nedavne posjete Tivtu, rekao je da je Zagrebu neprihvatljiva i besmislena rezolucija o Jasenovcu te je istaknuo da bi “Crna Gora trebalo da se suoči sa vlastitom povijesti, ako je sklona rezolucijama”.

Sadržaj Rezolucije

U prijedlogu rezolucije navodi se da su u logoru u Jasenovcu od 1941. do 1945. mučeni i ubijani Srbi, Židovi, Romi, Hrvati i drugi narodi. Predlaže se da 22. travnja, kada je logor 1945. rasformiran, postane “Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu” koji bi se obilježavao u Crnoj Gori svake godine.

Predlagači su jedinstveni u osudi svih zločina na tlu Crne Gore i bivše Jugoslavije, ističući da odgovornost može biti isključivo individualna i da se nijedan narod ne može smatrati genocidnim ili zločinačkim. Također, u prijedlogu je navedeno da “skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma”.

Politička podrška i opozicija

Za usvajanje Rezolucije potrebna je podrška 41 zastupnika od ukupno 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu. Prijedlog rezolucije potpisala su 43 zastupnika. Osim stranaka rasformiranog proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, potpise su stavili i Demokrati bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija i “Pokret Europa sad” premijera Milojka Spajića.

Prijedlog Rezolucije o Jasenovcu nisu podržali zastupnici albanskih nacionalnih stranaka koje su dio vladajuće većine u Crnoj Gori.

Izvor: Telegram.hr