Prije nekoliko dana dvostruko ubojstvo u zagrebačkom naselju Markuševec zaprepastilo je javnost. Nekoliko dana potom uhićena su dvojica muškaraca koje se tereti za teško ubojstvo. Dodatnu zanimljivost slučaju daje činjenica da je jedan od optuženih, Matija M., pripadnik Počasno-zaštitne bojne Hrvatske vojske čija je zadaća osiguranje predsjednika Zorana Milanovića na Pantovčaku. Okolnosti ovog teškog zločina, sigurnosne propuste te potencijalnu ugroženost predsjednika Milanovića za Narod.hr analizirao je poznati kriminalist Željko Cvrtila.
“Nije problem u početnim provjerama, nego u nepostojanju periodičnih”
U javnosti se nakon uhićenja osumnjičenih otvorila tema sigurnosnih provjera članova Počasno-zaštitne bojne i eventualnih propusta u slučaju Matije M. koji je uhićen po povratku s noćne smjene na Pantovčaku.
O sigurnosnim provjerama Cvrtila ne zna detalje, ali načelno kaže:
“Oni vam u svakom slučaju moraju proći sigurnosnu provjeru od strane SOA-e koja bi trebala izvršiti provjere prema MUP-ovim evidencijama i svemu ostalom. Npr. jesu li te osobe kažnjavane, jesu li sklone nasilju i sličnim stvarima jer takve osobe sigurno ne bi smjele raditi u osiguranju.”
Cvrtila ne smatra da je problem u početnoj provjeri prilikom primanja u službu. Za njega je mnogo veći problem nepostojanje periodičnih provjera.
“Mislim da nije problem u početnoj provjeri nego u provjerama koje bi trebale biti periodične, za vrijeme dok im traje služba. Očito tih provjera nema, a druga stvar… Provjere koje bi trebale biti provođene od strane njihovih neposrednih rukovoditelja, npr. zapovjednika vodova, zakazale su u ovom, ali i u nekim drugim slučajevima. Nekad je takvih provjera bilo, sve do devedesetih godina, a onda se od toga odustalo pod pritiscima ljudi, udruga, sindikata, jer se smatralo da je to zadiranje u prava i slobode zaposlenika. S time se ja ne slažem”, kaže Cvrtila te nastavlja:
Propusnost sustava
“Neposredni rukovoditelji trebali bi voditi personalne dosjee i u njima bilježiti sve promjene i događaje koji se vide na vojniku ili policajcu. Od toga kocka li neka osoba ili je sklona alkoholu, je li rastrošna, postoje li promjene u ponašanju, je li osoba agresivna, kako se oblači, s kim se druži, koje vozilo vozi. To se sve prestalo detektirati i to može biti jedan od ključnih razloga propusnosti sustava u smislu ovakvih ponašanja, ali i potencijalnih djelovanja stranih sigurnosnih službi.”
Cvrtila: Meta je mogla biti i štićena osoba, svi se trebaju zapitati
Mnogi su nakon otvaranja ovog slučaja postavili pitanje sigurnosti samog predsjednika Milanovića.
“Mi ne znamo pozadinu. Ali, načelno i neovisno o ovom slučaju, ako netko može nekoga naručiti za neko teško kazneno djelo onda ga isto tako može naručiti da ugrozi štićenu osobu. I to je ono što se trebaju svi zapitati“, jasan je Cvrtila.
O motivu ubojstva na Markuševcu kolaju razne priče, ali Cvrtiline pretpostavke idu u jednom smjeru.
“Kad znate motiv, znate sve. Motiv je uvijek najteže saznati. Uvijek se kreće od pitanja “Tko je mogao imati motiv da nekoga ubije”. Motivi mogu biti različiti poput ljubomore, osvete, financija, poslovni odnosi, dugovanja, obrana od utjerivača duga… Ovdje mi sve ide u smjeru da se radi o financijskim stvarima. Samo je pitanje radi li se o stvarima između njih ili su upetljane i treće osobe”, kazao je kriminalist.
Cvrtila je za kraj naglasio što je po njemu najveći problem u službama, a o čemu se gotovo uopće ne govori.
“Problem u službama je napredovanje mimo pravila i protokola, na osnovu veza i poziva pri čemu se možda zanemaruju i sigurnosne provjere. U tome su često upleteni i političari koji kažu “Htio bih da me baš ovaj čuva“, zaključio je Cvrtila.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.