DA SE NE ZABORAVI: "Krvavi Uskrs" na Plitvicama

"KRVAVI USKRS" NA PLITVICAMA 

Nedugo po formiranju, 15. ožujka, PJP je dobio prvu zapovijed o stavljanju u pojačani stupanj borbene gotovosti zbog zahtjeva Generalštaba JNA za uvođenje izvanrednog stanja u Jugoslaviji.

No prva je akcija uslijedila za dva tjedna dok je obuka bila još u tijeku. Plitvička jezera u snježno uskrsno jutro bila su mjesto gdje je PJP po prvi put u praksi isprobao naučeno.

Okupacija Nacionalnog parka „Plitvička jezera“

U PU Karlovac na Nacionalni park „Plitvička jezera“ gledalo se kao na „odskočnu dasku“ za nasrtaj na Karlovac. Pratile su se aktivnosti pobunjenih Srba kao što je otimanje trofejnog oružja iz Spomen-doma Šeste ličke divizije u Mukinjama 6. siječnja te postavljanje balvana na cestu kod „Ličke kuće“ od naoružanih civila koji su pregledavali vozila 8. siječnja. O svemu se izvještavalo kolege u PU Gospić, no nije se prelazio most na Korani koji dijeli dva PU-a.

Reakcija na nastojanja pobunjenih Srba da u SAO Krajinu nasilno uključe Nacionalni park bila je ta što je MUP 14. veljače prvi put poslao 70 specijalaca na Plitvice. Oni su se ubrzo povukli. Bila je to opomena koreničkim Srbima da ne izazivaju probleme u Nacionalnom parku. Ministar unutrašnjih poslova #Josip_Boljkovac govoreći o ovoj akciji u intervjuu „Novom listu“, od 25. ožujka, upozorio je da će uskoro uslijediti nova akcija: „I da vam kažem, mi ćemo ponovno ići na Plitvice, do kraja ove godine tamo ćemo uspostaviti policijsku stanicu koja je tamo nekada bila. Pa tu nam godišnje dolaze milijuni turista i nama tamo trebaju ljudi koji se znaju vladati, govoriti strane jezike, pristojno konverzirati, pomoći turistima, ali i čuvati red i mir…“

Usprkos tome pobunjeničke općinske vlasti Titove Korenice donijele su odluku o pripajanju Plitvica SAO Krajini. Budući da su se radnici Nacionalnog parka pobunili protiv te odluke, na Plitvice je 28. ožujka upala Milicija Krajine i zaposjela ih te je odluka o pripajanju Krajini nasilno provedena.

Uz to su milicionari postavili barikade u Nacionalnom parku i presjekli cestu Karlovac – Split. Reakcija hrvatskih vlasti bila je intervencija specijalnih postrojbi policije „Lučko“ i „Rakitje“, 31. ožujka, koje su razbile barikade, potjerale glavninu pobunjenika te uhitile 29.

U sukobu je poginuo specijalac #Josip_Jović, prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu. Odmah nakon hrvatske policije na Plitvice su stigle oklopne postrojbe JNA postavivši tzv. „tampon zonu“ između sukobljenih strana pod krinkom sprečavanja međunacionalnih sukoba. Bio je to uvod u angažman JNA radi zaštite Krajine.

Na Plitvicama je osnovana Policijska ispostava u sastavu PU Gospić u kojoj su od 2. travnja do 8. svibnja 1991. bili policajci PU Zagreb. Naime, policajci PS Korenica otvoreno su se stavili na stranu pobune vodeći svoj „privatni rat“ protiv hrvatskog stanovništva južno od Korane.

VANJSKI PRSTEN

Nitko u PU Karlovac, uključujući načelnika #Ivana_Štajduhara, nije znao da MUP planira intervenciju na Plitvicama. Prvi su se ljudi ove akcije 30. ožujka pojavili u PU Karlovac i u uredu načelnika Štajduhara uspostavili zapovjedni stožer odakle su vodili intervenciju. Glede karlovačke posebne jedinice policije, njezin zapovjednik #Marko_Kesić dobio je zapovijed da postavi široki vanjski prsten oko područja na kojem je bila akcija te nadzire tko ulazi u tu zonu. Specijalci PU Karlovac trebali su postaviti punkt u Slunju, na cestama u pravcu Cetingrada, zatim u Rakovici, Drežnik Gradu, Grabovcu i Saborskom. Zadaća je bila držati pod kontrolom sjeverne i zapadne prilaze Plitvicama te zapriječiti prolaz većem broju osoba iz tih pravaca. Očekivao se dolazak potpore pobunjenicima s kojima su vođene borbe na Plitvicama. Sukladno tome od 31. ožujka do 3. travnja 1991. specijalci PU Karlovac su na dva različita područja danima kontrolirali vozila i putnike na nekoliko punktova. Rijetki su pripadnici postrojbe do tada imali ikakva borbena iskustva, kao npr. #Mirko_Vuković koji je prešao iz ATJ „Lučko“ u slunjski vod, a sudjelovao je u intervenciji smirivanja pobune na Banovini 1990. god.

Po zapovijedi #Marka_Kesića prvi se u akciju uključio vod Slunj. Od večeri 30. ožujka nalazio se u pripremi da bi od zore 31. ožujka do 2. travnja bio u nadzoru cestovnoga prometa na križanju magistralnih cesta u Grabovcu.

Zadatak je bio osjetljiv jer su okolna sela većinski nastanjena Srbima koji su negativno reagirali na cijelu akciju, a posebice na blokade u Grabovcu i Drežnik Gradu. Tamo se, prema saznanjima Nikole Turkalja, nalazila posebna jedinica MUP-a iz Kumrovca te je bilo blokirano cijelo područje. U Grabovcu su zaustavljali i kontrolirali vozila bez ijednoga ekscesa. Zapovjeđeno im je da ne diraju JNA i ne ometaju prolaz vojnih vozila.

Dok se karlovački dio PJP-a pripremao za odlazak na zadaću, nekoliko je specijalaca u ranim jutarnjim satima 31. ožujka dobilo usmene zapovijedi da vozilima krenu na Plitvice, preuzmu uhićene srpske pobunjenike i preprate ih u PU Karlovac. Prvu grupu činila su trojica pripadnika: #Alenko_Ribić, #Ivan_Pavlaković i #Adrian_Goršić. Po dolasku u Grabovac kombi vozilom kontaktirali su tamošnje specijalce, no kako oni nisu znali koga treba prepratiti, krenuli su dalje u samu zonu sukoba i došli u Hotel „Jezero“ na Plitvicama. Tamo se #Alenko_Ribić našao sa zapovjednikom #Josipom_Lucićem koji je naložio da se vrate u Grabovac i sačekaju da im dovedu uhićenike za prepratu. Nakon nekog su vremena specijalci (Ribić nije siguran jesu li bili iz ATJ „Lučko“ ili „Rakitje“) doveli dva uhićenika, Gorana Hadžića i Borivoja Savića, koje su preuzeli i sproveli u PU Karlovac. Drugu su grupu činila četvorica specijalaca predvođena #Davorinom_Ribarićem, zamjenikom zapovjednika PS Karlovac. Kod mosta na ulazu u Plitvička jezera u „maricu“ su prvo preuzeli grupu od pet uhićenih pobunjenih Srba, a potom u Grabovcu osam uhićenika te ih u dva navrata otpremili u PU Karlovac. Nakon obrade, PU Karlovac je podnijela kaznenu prijavu protiv 18  pobunjenih Srba zarobljenih na Plitvicama, a zbog oružane pobune: Milorada Bubnja, Luke Svilara, Vlade Šuputa, Duška Žigića, Boška Žujića, Vujadina Vunjaka, Nikole Rapajića, Budimira Bižića, Brane Ivaniševića, Zorana Zoraje, Steve Mirića, Branka Vukadinovića, Nedeljka Kovalića i  Petra Grbića iz općine Titova Korenica, Božidara Cehe i Dulbora Tintora iz Knina, te Borivoja Savića i Gorana Hadžića iz Vukovara.

Uhićenici su idućih dana držani u dvorani MUP-a, a osiguravalo ih je 3. odjeljenje 3. voda PJP-a.

Vod Duga Resa, pod vodstvom zapovjednika #Dragutina_Matakovića, angažiran je popodne 31. ožujka. Vod je dignut na uzbunu te je u krugu PS-a zadužio „Češke zbrojovke“ i upućen prema Slunju. Imao je zadaću nadzora magistralne ceste Karlovac – Plitvice, tj. ulaz u Slunj, i to na dva punkta, jedan od pravca Karlovca u Taborištu, a drugi na prilazu od pravca Cetingrada i Velike Kladuše. Zadaću je vodio #Zdravko_Kasunić, a cesta je pokrivana i snajperima. Na toj zadaći Dugorešanima se navečer priključio karlovački vod PJP-a. Dva voda 1. čete Karlovac (55 osoba), pod vodstvom zapovjednika #Franje_Družaka, popodne 31. ožujka krenula su na zadaću osiguranja prometnice Karlovac – Slunj u rejonu Krnjaka. S dolaskom mraka jedan je vod od 30 pripadnika predvođen Franjom Družakom produžio za Slunj, a drugi se vratio u Karlovac. U Slunju su se spojili s dugoreškim vodom te su zajedno kontrolirali prometnicu.

Na punktovima i oko njih u smjeni je bilo po 18 specijalaca koji su kontrolirali promet u smjenama od dva do tri sata. Punktove su 1. travnja od specijalaca preuzeli slunjski prometni policajci, nakon čega se dogodilo nekoliko incidenata. U jednom slučaju, kada su putnici vozila pružili otpor slunjskim policajcima na punktu Taborište, u pomoć su im priskočili dugoreški i karlovački specijalci te pretresli vozila i uhitili pet osoba. Pri intervenciji je dugoreški specijalac #Zdravko_Kasunić ozlijeđen od udarca jednoga od uhićenika. Kao  uhićene osobe navode se Bato Stojković, Momir Lazić i Željko Krmar. 

U trima automobilima pronašli su radiovezu, radiotelefon, pištolj, kuburu, pet patrona, pristupnice SDS-u, letke s pozivom za napad na PS Slunj, poziv za ustanak protiv ustaškoga terora pisan rukom i kazete s četničkom glazbom. Uhićenici su „maricom“ otpremljeni u PU Karlovac. Preko punktova koje su nadzirali povukli su se s Plitvica i pripadnici ATJ „Lučko“ i „Rakitje“. U PU Karlovac ostavili su 1. travnja oružje i opremu pripadnika „Rakitja“ ranjenih na Plitvicama.

Angažman Dugorešana u Slunju završio je u 6 sati 2. travnja, dok je karlovački vod prešao u autokamp „Korana“ u Čatrnji gdje su zamijenili „Rakitje“ i držali punkt na cesti kontrolirajući rijedak promet. U smjenama je bilo po deset ljudi. U međuvremenu su na obližnji Koranski most došla dva tenka JNA kao osiguranje „tampon zone“. Iz njihova je smjera ispaljen suzavac na selo Čatrnja, što je uznemirilo stanovništvo. Stoga je grupa specijalaca, među njima #David_Katić, otišla do mosta i zaprijetila pripadnicima JNA da će, ako ponovno ispale suzavac, vatreno djelovati. Katić je tu upoznao zapovjednika tenka, zastavnika Nikolu Bačića, Hrvata iz Dalmacije. Nagovarao ga je da prijeđe na hrvatsku stranu. Odbio je jer je uskoro trebao ići u mirovinu. Nakon što se situacija smirila, specijalci su se povukli u Karlovac.

Karlovački 3. vod PJP-a raspoređen je u noći sa 6. na 7. travnja kod motela „Grabovac“ gdje su osiguravali objekte i bili pripravni ako bi zatrebala pomoć policiji na Plitvicama.

Izvor: Monografija Specijalne jedinice Policije "GROM" PU Karlovac