VIJESTI Najčitanije
Dan hrvatskog domobranstva - 05. prosinac 1868. godine
Danas je 05. prosinac, Dan hrvatskog domobranstva. Hrvatsko domobranstvo utemeljeno je 05. prosinca 1868. godine i 50 godina kasnije, spominjemo i prosinačke.žrtve 1918. godine, kad su srpski žandari na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, u krvi ugušili prosvjed hrvatskih domobrana i građana, protiv neustavnog pristupa Hrvatske u kraljevinu SHS.
Danas se podsjećamo na sve naše hrabre domobrane jer oni predstavljaju spremnost hrvatskog naroda za obranu Domovine.
HRVATSKO DOMOBRANSTVO
05. prosinac 1868. godine utemeljeno je Hrvatsko domobranstvo.
U Austro-Ugarskoj monarhiji grof Miroslav Kulmer, general, predložio je da se nova vojska u Hrvatskoj nazove "domobranstvo". Tu svoju zamisao vrlo uspješno obranio je i pred samim carom Franjom Josipom I.
Pregovori oko stvaranja Hrvatsko-slavonskog domobranstva dugo su trajali i bili vrlo tegobni. Hrvati su ustrajali u svoja četiri osnovna zahtjeva:
1. hrvatski vojni obveznici moraju služiti svoj obvezni vojni rok isključivo na području Hrvatske i Slavonije,
2. izobrazba pripadnika domobranstva odvijat će se isključivo na hrvatskom jeziku,
3. dopuna domobranstva časništvom i dočasnikom obavljat će se školovanjem u domobranskoj akademiji i kadetskim školama,
4. hrvatske postrojbe nosit će hrvatska imena i imena hrvatskih gradova u kojima će biti posada zapovjedništva.
Formiranje domobranstva na području Hrvatske i Slavonije dogodilo se 5. prosinca 1868. godine, kada je zajednički Ugarsko-hrvatski sabor donio zakonski članak 41. o Domobranstvu. Tim je Zakonom bilo određeno da je zapovjedni jezik u domobranstvu u Hrvatskoj i Slavoniji hrvatski, da časnici mogu biti samo državljani Hrvatske i Slavonije, a zastava postrojbi bila je uokvirena hrvatskom trobojnicom.
Pored Mađara, Hrvati su bili jedini narod u Austro-Ugarskoj koji je imao vojne postrojbe s imenima na svom jeziku, s povlasticom posebnih pukovnijskih zastava, pod svojim časnicima i sa svojim zapovjednim jezikom. U postrojbama hrvatskog domobranstva, hrvatski nije bio samo vojno-zapovjedni jezik, već i jedini jezik komunikacije unutar i između pukovnija i njihovih nadređenh. U usporedbi sa Zajedničkom vojskom, vojnici i časnici domobranstva živjeli su u gotovo jednojezičnom svijetu.
Najvažniju ulogu odigrale su u Prvom svjetskom ratu.
Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918. označava krvavo gušenje protivnika jugounitarizma po zapovjedi komesara zagrebačke policije Grge Angjelinovića nad pripadnicima hrvatskog domobranstva (25. i 53. domobranske pukovnije) koji su prosvjedovali na Trgu bana Jelačića protiv uvlačenja Hrvatske u južnoslavensku državu bez izjašnjavanja volje ili davanja. suglasnosti hrvatskoga naroda. To je bila reakcija na proslavu ujedinjenja, koju su jugounitaristi organizirali na Trgu. To je istodobno označavalo kraj tada 50-godišnjeg djelovanja Hrvatskog domobranstva i početak progona svih protivnika novostvorene kraljevine. Poginulo je 13, a ranjeno 17 ljudi.
Domobranstvo je (kao prva moderna vojska s hrvatskim obilježjima) zbog tradicijske važnosti dvaput kasnije obnavljano (1941.-1944. i 1991.-1995.).
Početkom Domovinskoga rata samoinicijativno se stvaraju jedinice Narodne zaštite, uz već postojeće redovne jedinice Zbora narodne garde (ZNG). Narodna zaštita se tretirala kao pričuvna vojska. 24. prosinca 1991. Domobranstvo je obnovljeno i postalo je posebni dio Hrvatske vojske kao pričuvni sastav te je podvrgnuto jedinstvenom sustavu zapovijedanja. Od 31. prosinca 1991. brojni pripadnici Narodne zaštite i demobiliziranih pričuvnih postrojbi ulaze u sastav Domobranstva. Domobranske postrojbe sudjelovale su u izvršavanju borbenih zadataka (Maslenica, Peruča, Gospić itd., uz veliki doprinos u Bljesku i Oluji). Prvi zapovjednik Domobranstva bio je general Zvonimir Červenko. Postrojbe su bile na razini pukovnija, bojni i satnija. Nakon rata Domobranstvo je raspušteno i demobilizirano, a 2003. godine, preustrojem OSRH, Domobranstvo se ukida.
Tijekom domovinskog rata donesene su odluke o formiranju 134 postrojbi domobranstva. Postrojbe su bile na razini pukovnija, bojni i satnija
38 domobranskih pukovnija
75 domobranskih bojni
32 domobranskih satnija
Nažalost nemamo podataka koliko ih je stvarno bilo mobilizirano i uključeno u izvođenje borbenih djelovanja, koliko je pripadnika domobranskih postrojbi bilo tijekom domovinskog rata. Nemamo ni podatak koliko je domobrana poginulo i ranjeno u Domovinskom ratu.
Sukladno Planovima popune tijekom 2017. godine predviđeno je završiti cjelovito ustrojavanje šest pješačkih pukovnija Oružanih snaga RH. Mišljenja sam da bi ih trebalo nazvati „pješačke domobranske pukovnije ” OS RH
Domobranstvo u Oružanih snaga RH imalo bi namjenu i zadaću, zajedno sa djelatnim sastavom, sudjelovati u obrani teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske, doprinositi međunarodnoj sigurnosti i dati potporu civilnim institucijama glede zaštite i spašavanja u slučaju katastrofa (potres, poplava), protupožarne zaštite, trganja i spašavanja i dr. Postrojbe bi nosile nazive ratnih postrojbi HV-a.
Svim domobranima čestitamo današnji dan!
SVIM PALIM DOMOBRANIMA KROZ POVIJEST POKOJ VJEČNI, S NAMA SU!
Izvor:društvene mreže
Autor: danijel Kotlar/Foto: facebook
