Dan planeta Zemlje, 22. travnja u znak klimatskih promjena i obilježava se pod sloganom "Djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i ublažavanju njihovih posljedica". 

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kažu kako je ta tema iznimno aktualna u cijelom svijetu, posebice u Europi s obzirom da je Europska komisija krajem prošle godine predstavila Europski zeleni plan kojim EU potvrđuje predanost u suočavanju s izazovima u području klime i okoliša. 

"Ambiciozni ciljevi, mjere i inicijative postavljene Europskim zelenim planom trebaju ispuniti ciljeve održivog razvoja, osigurati zelenu i pravednu tranziciju i omogućiti da do 2050. Europa postane klimatski neutralni kontinent. To je nova strategija rasta kojom se EU nastoji preobraziti u prosperitetno društvo s modernim , resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova iu kojem gospodarski rast nije povezan s nerazboritom upotrebom resursa. okolišem i utjecaja okoliša na njih, dodaju", ističu iz Ministarstva.

Poručuju kako je nužno zajedničko djelovanje svih gospodarskih sektora i uključivanje svih raspoloživih resursa, au tom kontekstu je započelo i predsjedanje Hrvatskog vijeća EU.

Hrvatska je do sada ispunila sve obveze u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova, a uz aktivnosti smanjenja utjecaja na klimatske promjene, poduzima i mjere prilagodbe klimatskim promjenama, kažu iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike. 

U Zelenoj akciji postavljaju pitanje koliko smo svi zajedno, posebno vlade različitih država, pa tako i Hrvatske, učinili sada za očuvanje našeg dragog planeta. 

"Svjedoci smo trenutno jedne izvanredne situacije koja je obuhvatila cijeli svijet i postoje razna nagađanja kako smo se našli u ovoj situaciji kao razne teorije i predviđanja kako ima i pozitivnih posljedica pandemije na okoliš", naveli su iz Zelene akcije, nevladina udruženja građana za zaštitu okoliša. . Smatraju da je 'nesmotreno spominjati bilo kakve pozitivne posljedice uslijed ovakve neviđene krize koja je zadesila čovječanstvo'.

Ta udruga tvrdi da su neki projekti i odluke koje će imati štetan utjecaj na okoliš, poput dozvole vađenja šljunka i pijeska iz rijeke Drave ili javni poziv za izgradnju golf igrališta Prukljan, aktualizirane upravo sada. Smatraju i da pitanje plastičnog i infektivnog otpada koji nastaje uslijed ove krize, pokazuje manjkavosti sustava gospodarenja otpadom. 

Pitanje je, kažu, i kako će se Grad Zagreb nositi s posljedicama potresa te hoće li obnova i dozvola nove gradnje voditi računa o javnom interesu, sigurnosti građana, ali i okolišu.

U Zelenoj akciji ocjenjuju i kako nije sigurno što će biti s Europskim zelenim planom čija bi provedba, smatraju, mogla biti odgovor na posljedice krize za gospodarstvo te priliku koju članice EU ne smiju propustiti kako bismo se napokon ozbiljno počeli boriti protiv klimatskih promjena.

Iz Greenpeacea poručuju kako učinak ove krize pokazuje koliko smo krhki, ali i da se s koronavirusom is nedavnim potresom pokazalo koliko brižni i hrabri jesmo i možemo biti; koliko su važna neka često zanemarena zanimanja i koliko je ključno slušati znanost i stručnjake. 

"Iako trenutno svjedočimo padu emisije stakleničkih plinova zbog mjera poduzetih za borbu protiv koronavirusa, nije izgledno da će imati dugoročni učinak na globalno zatopljenje. Ne možemo dopustiti da kad kriza prođe, odahnemo i vratimo se u 'normalu' jer je 'normalna' znači iskorištavanje prirodnih resursa preko granica koje planet može podnijeti, uništavanje bioraznolikosti i guranje planeta u stanje sve dublje klimatske krize. Trebamo sustavna rješenja i korjenite dugoročne promjene.  

Iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF pozivaju donositelje odluka o usvajanju ambicioznih i konkretnih planova za zelenu i održivu budućnost. Tvrde kako se čovječanstvo nalazi između dvije krize - zdravstvene, uzrokovane koronavirusom te klimatske, čiji je rezultat, između ostalog, pad biološke raznolikosti, a objekti predstavljaju prijetnju za čovječanstvo.

Ističu kako najnoviji izvještaj Copernicusa, programa EU za promatranje Zemlje, pokazuje kako je 2019. bila najtoplija godina od početka mjerenja, no i poslije toga mjere se još veće temeprature.

"Zemlja je danas na izmaku snage zbog posljedica čovjekova djelovanja i nepromišljene eksploatacije zemljišnih resursa", upozorava WWF.