Nakon što je u hrvatskom parlamentu izglasana odluka kojom se dotadašnji naziv "Socijalistička Republika Hrvatska" mijenja u "Republika Hrvatska", u svečanom ozračju, uz nazočnost desetaka tisuća građana, 20. lipnja 1990. godine, s jarbola pred zdanjem Hrvatskog Sabora u Zagrebu, skinuta je republička zastava s petokrakom i zamijenjena zastavom s hrvatskim povijesnim grbom. Hrvatski državni vrh predvođen predsjednikom, dr. Franjom Tuđmanom, ovu je svečanost simbolički upriličio na 62. obljetnicu krvavog masakra nad hrvatskim narodnim zastupnicima u beogradskoj "Narodnoj skupštini", kada su hicima četnika i radikalskog zastupnika Puniše Račića, na mjestu ubijeni Pavle Radić i Đuro Basariček, dok su ranjeni Ivan Pernar, Ivan Granđa i Stjepan Radić - lider HSS-a i vođa hrvatskoga naroda, koji je od posljedica teškog ranjavanja umro 8. kolovoza iste godine.

 Proces razdruživanja Hrvatske od SFRJ ubrzalo je agresivno ponašanje Srbije koja je od početka krize - u savezu s pojedincima iz federalne vlasti, sustava ONO, Generalštaba JNA i političkog vodstva Crne Gore - nastojala ultimativno nametnuti svoja rješenja ustroja države. Pored operacije rušenja Ustava SFRJ iz 1974. godine (dakle, važećeg ustava savezne države koji se legalno i zakonito mogao mijenjati samo konsenzusom - uz pristanak svih članica Federacije), tijekom 1988/89. godine (nasilnim svrgavanjem političkih garnitura u Vojvodini i Crnoj Gori, blokadom Skupštine Kosova i protuustavnom promjenom položaja pokrajina, te jednostranim donošenjem Ustava SR Srbije koji je bio u koliziji s Ustavom SFRJ), na Hrvatsku i Sloveniju iz Beograda se vršio sve veći pritisak kako bi se one priklonile koncepciji unitarističke Jugoslavije koja je trebala osigurati srpsku dominaciju u državi.

 Ugroza Republike Hrvatske se očitovala u svakodnevnoj i sve otvorenijoj kampanji koja je protiv nje vođena iz Beograda, uz istodobne pokušaje unutarnje destabilizacije organiziranjem masovnih srpskih huškačkih mitinga (što je na djelu od 28. veljače 1989. godine); na tim se skupovima, uz šovinističku retoriku i manifestiranjem otvorene mržnje prema hrvatskom narodu jasno izražavaju težnje za teritorijalnim svojatanjem, a kakve su bile stvarne namjere Beograda i JNA, vidjelo se već u vrijeme protuustavnog i protuzakonitog oduzimanju naoružanja Teritorijalnoj obrani SR Hrvatske (između dva kruga prvih višestranačkih izbora, svibnja 1990. godine), čime su srpski unitaristi i njihovi saveznici i vrhu Federacije, JNA i Crne Gore pokazali kako su spremni na sve kad je u pitanju sprječavanje ostvarivanja legitimnih težnji hrvatskog naroda u odlučivanju o vlastitoj sudbini i budućnosti.

 Prvi višestranački izbori (održani 22. 4. / 6. 5. 1990. godine) donijeli su premoćnu pobjedu HDZ-a i dr. Franje Tuđmana, čime je potvrđena čvrsta opredijeljenost većine hrvatskog naroda i građana Republike Hrvatske za slobodnu, demokratsku i samostalnu Republiku Hrvatsku.

 U skladu s tim težnjama i jasno izraženom voljom naroda, predsjednik države i Hrvatski Sabor su pristupili razdruživanju od SFRJ i pripremi za koncepciju državne neovisnosti - bio je to jedini put koji je u tim uvjetima osiguravao opstanak hrvatskog naroda i njegov slobodan razvoj. A jedna od važnih stepenica na tom putu bilo je donošenje Amandmana na Ustav SR Hrvatske, dana 25. srpnja 1990. godine.

SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju člana 438. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske na sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća 25. srpnja 1990., donosi

ODLUKU

o proglašenju Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske

Proglašavaju se Amandmani LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske koje je usvojio Sabor Socijalističke Republike Hrvatske na sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća 25 srpnja 1990.

Klasa: 012-02/90-01/01

Zagreb, 25 srpnja 1990.

SABOR SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća udruženog rada

Ivan Matija, v. r.

Predsjednik Vijeća općina

Slavko Degoricija, v. r.

Potpredsjednik Društveno-političkog vijeća

dr Nikola Jakšić, v. r.

Predsjednik Sabora

dr Žarko Domljan, v. r.

AMANDMANI LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske

Ovi su amandmani sastavni dio Ustava Republike Hrvatske i stupaju na snagu na dan njihova proglašenja.

AMANDMAN LXIV.

U nazivu Ustava i u njegovim odredbama riječ "Socijalistička" ispred riječi "Republika Hrvatska" briše se.

AMANDMAN LXV.

1. Republika Hrvatska nositelj je političkog i gospodarskog suvereniteta.

2. Ovim se amandmanom dopunjuje član 1. Ustava.

AMANDMAN LXVI.

1. Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja.

2. Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini.

3. Oblik i opis povijesnog hrvatskog grba i zastave kao i tekst himne Republike Hrvatske te uporaba tih državnih simbola uređuju se zakonom.

4. Točkom 1. zamjenjuje se član 6, točkom 2. zamjenjuje se član 7, a točkom 3. dopunjuje se Glava I. Ustava.

AMANDMAN LXVII.

1. Oblici vlasništva ustanovljuju se zakonom, ravnopravni su i imaju jednaku zaštitu. Nositelji prava vlasništva su fizičke i pravne osobe.

2. Građanima se zajamčuje pravo vlasništva na poljoprivredno zemljište.

3. Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete utvrđene zakonom.

4. Pretvorba društvenog vlasništva u privatno i druge oblike vlasništva obavlja se uz uvjete i na način propisan zakonom.

5. Točkom 1. zamjenjuje se član 10, stavovi 1. i 2. člana 12. i stav 2. člana 13; točkom 2. zamjenjuje se stav 3. člana 11, i točka 9. Amandmana XL, točkom 3. dopunjuje se Amandman XXIX, a točkom 4. dopunjuje se odjeljak I. Glave II. Ustava.

AMANDMAN LXVIII.

1. U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi latiničko pismo.

Uz obvezatnu uporabu latiničkog pisma u upravnim jedinicama s većinskim dijelom pučanstva koje koristi ćirilicu ili drugo pismo jamči se i službena uporaba tih pisama. Način službene uporabe ćiriličnog ili drugog pisma, uz latiničko, uređuje se zakonom.

2. Ovim amandmanom zamjenjuje se stav 2. člana 138. Ustava.

U stavu 5. točke 1. Amandmana LIX. riječi "ili na zahtjev deset zastupnika" brišu se, a riječi "ukupnog broja svojih" zamjenjuju se riječju "prisutnih".

AMANDMAN LXIX.

U Amandmanu XLIII. u točki 1. riječi "u zajednici općina" zamjenjuju se riječima "u skladu sa zakonom".

AMANDMAN LXX.

1. Ako organi užih društveno-političkih zajednica ne izvršavaju zakon, drugi propis ili opći akt, odnosno ako ne osiguravaju njihovo izvršavanje, Sabor Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i nadležni republički organi uprave imaju pravo i dužnost osiguravati izvršavanje tih akata i, u skladu s Ustavom i zakonom, poduzimati mjere prema skupštinama tih društveno-političkih zajednica, njihovim izvršnim vijećima ili organima uprave.

2. Radi osiguranja izvršavanja zakona, drugih propisa i općih akata, republički organi uprave imaju pravo i dužnost davati obvezatne upute organima uprave užih društveno-političkih zajednica koji te akte neposredno izvršavaju.

3. Točkom 1. zamjenjuje se stav 2, a točkom 2. stav 3. člana 347. Ustava.

AMANDMAN LXXI.

1. Predsjedništvo Republike Hrvatske čine predsjednik Republike i šest članova koji imaju funkciju potpredsjednika.

2. Ovim se amandmanom zamjenjuje stav 1. točke 1. Amandmana 1.

AMANDMAN LXXII.

1. Za obavljanje poslova državne uprave iz nadležnosti Republike osnivaju se ministarstva i drugi republički organi uprave.

2. Ovim amandmanom zamjenjuje se stav 1. člana 403. Ustava

AMANDMAN LXXIII.

U odredbama Ustava riječi "predsjednik Predsjedništva" zamjenjuju se riječima "predsjednik Republike", riječi "Izvršno vijeće Sabora" riječima "Vlada Republike Hrvatske", a riječi "republički sekretar" riječju "ministar".

AMANDMAN LXXIV.

1. Za ostvarivanje Ustavom i zakonom zajamčenih prava i utvrđenih potreba i interesa društva u oblastima odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne zaštite, mirovinskog i invalidskog osiguranja, socijalne sigurnosti, tjelesne kulture, tehničke kulture, društvene brige o djeci, vodoprivrede, stambenoj i komunalnoj i drugim oblastima utvrđenim zakonom sredstva se osiguravaju u budžetu društveno-političke zajednice, u društvenom fondu ili na drugi zakonom utvrđeni način. Građani imaju pravo slobodno se organizirati i ustrojavati odgovarajuće institucije, radi zadovoljavanja svojih osobnih i zajedničkih potreba u tim oblastima.

2. Ovim se amandmanom zamjenjuje Amandman XXXIV. i prestaju važiti odredbe članova 152, do 156; stava 4. člana 218; stava 1. člana 241; alineje 5. točke 1. Amandmana XIII; stava 2. točke 1. Amandmana XXI; točke 7. Amandmana XXVIII; točke 5. Amandmana XXIX.

U članu 123. i stavu 1. člana 124. riječi "samoupravnim interesnim zajednicama" i "Samoupravne interesne zajednice" brišu se.

U stavu 1. člana 240. i stavu 2. člana 241. riječi "u samoupravnim interesnim zajednicama" i riječi "u okviru samoupravnih interesnih zajednica" brišu se.

U točki 1. alineja 3. Amandmana XIII; i stav 2. i 4. točke 2. Amandmana XXXV; točki 6. Amandmana XXXVII. riječi "samoupravnih interesnih zajednica" i riječi "samoupravne interesne zajednice ili drugog oblika samoupravnog organiziranja" u odgovarajućim padežima zamjenjuju se riječima "društveni fond ili drugi oblik organiziranja" u odgovarajućim padežima.

U članu 364:

- u stavu 1. riječi "Odnosno vijeća Sabora ravnopravno sa skupštinom odgovarajuće samoupravne interesne zajednice" i riječi "odnosno vijeća i skupština samoupravne interesne zajednice" brišu se;

- u stavu 2. riječi "odnosno vijeća i skupština samoupravne interesne zajednice" i riječi "odnosno vijeća i skupštine samoupravne interesne zajednice" brišu se;

- u stavu 3. riječi "odnosno svakog vijeća i skupštine samoupravne interesne zajednice" i riječi "odnosno skupština samoupravne interesne zajednice" i riječi "i skupština samoupravne interesne zajednice" brišu se;

- u stavu 4. riječi "odnosno vijeća i skupštine samoupravne interesne zajednice" brišu se;

- u stavu 5. riječi "odnosno vijećima i skupštinom samoupravne interesne zajednice" brišu se;

- u stavu 7. riječi "odnosno između vijeća i skupština samoupravne interesne zajednice" brišu se;

- u stavu 8. riječi "odnosno nadležna vijeća u skupštinama samoupravne interesne zajednice" brišu se:

U stavu 1 točke 1. Amandmana XIX. riječi "i skupština odgovarajuće samoupravne interesne zajednice za oblast" zamjenjuju se riječima "u oblasti", a riječi "ravnopravno utvrđuju politiku i donose" zamjenjuju se riječima "utvrđuje politiku i donosi".

AMANDMAN LXXV.

Za provođenje amandmana LXIV. do LXXIV. na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske donosi se Ustavni zakon.

Vijeća Sabora utvrđuju Prijedlog ustavnog zakona i odlučuju o njemu

Ustavni zakon se proglašava na sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća i stupa na snagu istovremeno s ovim amandmanima.

 (Odluka o proglašenju Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske, NN 31/1990-610; https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_07_31_610.html)

 Citirani dokument jedan je od ključnih akata u procesu razdruživanja Republike Hrvatske od SFRJ. Usvojen je na sjednici Hrvatskog Sabora istoga dana kad su srpski ekstremisti održali svoj miting mržnje u Srbu i donijeli "Deklaraciju o suverenosti i autonomiji srpskog naroda", te označio konačni raskid s naslijeđem tadašnje federativne države (kako na simboličkoj razini, tako i u suštinskom smislu), čime su stvoreni preduvjeti za normativno uređenje odnosa s bivšim članicama Federacije i donošenje novog Ustava Republike Hrvatske.

Video: 25. 7. 1990., Proglašena državna suverenost;

Zlatko Pinter/PDN