Posljednjih deset godina umirovljenik Darko proveo je radeći. Invalidska mirovina iznosi mu svega 270 eura pa raditi mora, jer kako kaže, inače će umrijeti od gladi. Nadao se da će dobiti novi izračun s većom mirovinom nakon desetljeća rada, ali u HZMO-u su mu rekli da to nije moguće. Sada mora nastaviti raditi još godinu i pol dana, sve dok ne stekne uvjete za starosnu mirovinu. Zašto nije moguć ponovan izračun invalidske mirovine u slučaju rada, provjerili smo u Zavodu za mirovinsko osiguranje.

Umirovljenik Darko (podaci poznati redakciji) nakon deset godina rada u invalidskoj mirovini nema pravo na novi izračun mirovine, a samim time ni na veće prihode u bolesti i starosti. Umirovljenici inače imaju pravo na rad do polovine radnog vremena, a nakon što napune godinu dana staža (nakon dvije godine rada na pola radnog vremena) imaju pravo na novi izračun mirovine. Od 1. siječnja 2026. imat će pravo raditi puno radno vrijeme, ali uz isplatu pola mirovine. Pravo rada od iduće godine dobivaju i korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koji se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno. Invalidske mirovine rast će od 1. siječnja za deset posto, o čemu smo pisali ovdje.

‘Moram i dalje raditi, jer ću umrijeti od gladi’

– Nakon  završetka fakulteta i godinu dana nezaposlenosti, 1986. godine sam se zaposlio i radio sam do 2008. kada sam otišao u invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Zbog materijalne situacije, 2015. godine sam se zaposlio i radio sam do sada. Nakon što sam bio zaposlen više od 10 godina, zatražio sam novi izračun mirovine , ali u Mirovinskom su mi rekli da nemam na to pravo jer nema novog izračuna invalidske mirovine, požalio nam se Darko.

– Nakon  završetka fakulteta i godinu dana nezaposlenosti, 1986. godine sam se zaposlio i radio sam do 2008. kada sam otišao u invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Zbog materijalne situacije, 2015. godine sam se zaposlio i radio sam do sada. Nakon što sam bio zaposlen više od 10 godina, zatražio sam novi izračun mirovine , ali u Mirovinskom su mi rekli da nemam na to pravo jer nema novog izračuna invalidske mirovine, požalio nam se Darko.

Pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi 2008. godine mogao je ostvariti osiguranik kojem je nalazom i mišljenjem tijela vještačenja utvrđeno trajno smanjenje radne sposobnosti za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti. Osim navedenog, djelomični gubitak radne sposobnosti trebao je biti utvrđen do navršene 65 godine života i mirovinski staž je trebao pokrivati najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

– Pri izračunu mirovine, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, stvarno ostvarenom stažu dodaje se i pridodani staž. Pridodani staž dodaje se ako osiguranik nije navršio 60 godina života i računa se na način da počinje na dan nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a duljina trajanja pridodanog staža propisana je Zakonom o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi 2008. godine. Naime, kada dođe do nemogućnosti nastavka rada, ostvarivanja plaće i navršavanja novog mirovinskog staža, kroz pridodani staž kompenziraju se posljedice rizika nastanka invalidnosti, pojašnjavaju na naš upit iz HZMO-a.

Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad mogao je raditi uz istovremenu isplatu mirovine, a za vrijeme zaposlenja mirovina se isplaćivala s mirovinskim faktorom, ovisno o uzroku nastanka profesionalne nesposobnosti za rad, 0,5 ako je u uzrokovana bolešću ili 0,6667 ako je uzrok ozljeda na radu.

Pravo na starosnu mirovinu kada se ispune uvjeti

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji je na snazi od 1. srpnja 2025. djelomični gubitak radne sposobnosti (ranije definiran kao profesionalna nesposobnost za rad) postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a koji se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.

Da bi korisnik stekao pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti nastalog zbog bolesti ili ozljede izvan rada potrebno je da ispunjava uvjete za stjecanje prava iz članka 55. ZOMO-a, da mu je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti do navršene 65 godine života i da njegov mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

– Korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad koji ostvari najmanje jednu godinu staža osiguranja radeći na drugom poslu prema preostaloj, odnosno smanjenoj radnoj sposobnosti ili naknadno stupi u osiguranje i/ili ostvari staž osiguranja po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi može se priznati pravo na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ako su ispunjeni uvjeti za stjecanje toga prava propisani ZOMO-om, dodaju iz HZMO-a.

Ne može se ponovno odrediti invalidska mirovina

U tom slučaju će se nova mirovina odrediti prema članku 78. ZOMO-a, prema ukupno navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na prijašnju mirovinu.

Isto tako, korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno zbog profesionalne nesposobnost za rad koji je nakon stjecanja prava na tu mirovinu stekao svojstvo osiguranika, ali i ako nije imao svojstvo osiguranika može se priznati  pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ako su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava iz članka 55. ZOMO-a.