U posljednje vrijeme, Hrvatska se suočava s ponovnim trendom rasta iseljavanja, a ova zabrinjavajuća situacija je komentirana od strane istaknutog demografa Stjepana Šterca. Prema službenim statističkim podacima, prošla godina označava prvu u posljednjih 15 godina u kojoj je broj ljudi koji su došli živjeti u Hrvatsku bio veći od broja onih koji su se iz Hrvatske odselili, prenosi 7dnevno.

Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni nedavno pokazuju značajnu razliku. U Hrvatsku se doselilo 57.972 osobe, dok se iz nje iselilo njih 46.287. No, dublja analiza migracijskih podataka ukazuje na to da je pozitivan migracijski saldo uvelike rezultat priliva ukrajinskih državljana koji su bježali pred ruskom agresijom, dok se trend iseljavanja hrvatskih građana nastavlja. U stvarnosti, broj hrvatskih državljana koji su se iselili iz Hrvatske povećao se za čak 26 posto u 2022. u usporedbi s prethodnom godinom, vraćajući trend iseljavanja na razinu prije pandemije, konkretno na razinu iz 2019. godine.

Demograf Stjepan Šterc je komentirao ovaj zabrinjavajući trend iseljavanja i istaknuo da je on samo potvrda trenda koji je započeo prije pandemije. Tijekom pandemije, iseljavanje je bilo privremeno zaustavljeno, no s njenim završetkom trend se nastavio. On naglašava da temeljni uzroci koji potiču iseljavanje nisu se promijenili te da je ovo zapravo nastavak procesa koji se intenzivirao prije pandemije.

Šterc također ukazuje na značajnu ulogu radne snage iz Azije i prisilnih imigranata iz Ukrajine u ukupnom broju useljenika. "Prije tri godine je po statističkim podacima počeo proces supstitucije stanovnika. Otprilike koliko stanovništva iseljava, toliko je i useljavalo, a 2022. godine je taj broj bio još i veći. Tu se poklopilo ono što je posljedica iseljavanja i ukupnog starenja stanovništva, a to je nedostatak radne snage u ključnim djelatnostima u Hrvatskoj. Naravno, onda se pojavila potreba dohvata radne snage. Uvozna radna snaga ne utječe na revitalizaciju stanovništva u Hrvatskoj", naglašava Šterc.

Dio ljudi koji su napustili Hrvatsku pridružio se već razvijenim zemljama. No, budući da se radi o neselektivnoj migraciji, ti pojedinci se suočavaju s izazovima prilagodbe na novi način života. Šterc ističe važnost razvijanja migracijske strategije koja bi omogućila uključivanje migranata u društvo na način koji poštuje njihovu kulturu, ali istovremeno ih povezuje s lokalnim zajednicama. To se ne odnosi samo na asimilaciju, već na uspostavljanje obostrano korisnih odnosa i definiranje socijalnih normi koje će omogućiti migrantima da se osjećaju integrirano u svoju novu domovinu.

Na kraju, Šterc upozorava na važnost prepoznavanja demografske i migracijske problematike kao ključne teme koja zahtijeva pažnju političkih aktera. S negativnim demografskim trendovima prijete ozbiljne posljedice po osnovne društvene i ekonomske sustave zemlje te njen razvoj. Prema njegovom mišljenju, izraelski model koji ima poseban imigracijski ured odgovoran za ovu problematiku može pružiti korisne smjernice za buduće djelovanje.