Die Welt: “Dosta je laži, zapadnom Balkanu treba poručiti da NIKAD NEĆE U EU”
List die Welt piše da je „i na ovom summitu država EU i šest država zapadnog Balkana bilo isto kao i uvijek – sporilo se oko toga bi li te zemlje trebale računati s ’europskom perspektivom’ ili ’obećanjem daljeg proširenja’. Za razliku od ranijih godina, ovoga puta su zemlje zapadnog Balkana dobile neodređeno obećanje i mnogo toplih riječi: ’Držite smjer, ne odustajte, nastavite tako. Cilj je pred očima’, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. I još: ’Mi smo europska obitelj’.“
Autor teksta, međutim, postavlja pitanje: „Po kojoj osnovi Gruzija i Ukrajina nisu dio te obitelji“, i „tko određuje što spada u ’europsku obitelj’: zemljopis, povijest ili političke kalkulacije?“
„Europljani su temeljito zeznuli proširenje“
U tekstu se također podsjeća na 2003. i summit u Solunu kada je EU dala „euforična obećanja“ o proširenju, kako se otada vode mukotrpni pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom, a kako Albanija i Sjeverna Makedonija „čeznu otpočeti“ pregovore. „A Kosovo, koje priznaju samo 22 od 27 zemalja EU, i Bosna i Hercegovina, zemlja koju sve više podriva država u državi – Republika Srpska s dominantnim ruskim utjecajem – već dugo sanjaju o kandidatskom statusu.“
„Europljani su zasigurno temeljito zeznuli proširenje EU na zapadni Balkan“, ocjenjuje Welt, ali i dodaje da za to nije kriv samo Bruxelles, već i zemlje-kandidati.
U tekstu se postavlja i pitanje što je EU pogrešno napravila u pogledu zapadnog Balkana.
„Pored obećanja o pristupanju, tu je i tehnokratsko uspostavljanje tzv. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je trebao čvršće vezati regiju za EU. Tu je ponuđen kompletan program briselske birokracije: godišnji summit, Vijeće pridruživanja, Odbor za pridruživanje, Parlamentarni odbor, forumi građanskog društva. Tako bi trebali izgledati savršeni članovi po tzv. kopenhaškim kriterijima, koji se drže demokratskih principa, institucionalno su utvrđeni i ekonomski u potpunosti razvijeni“, piše Welt i naglašava da je istovremeno vrlo malo novca investirano u tu regiju.
„U vrzinom kolu“
O problemu šest balkanskih zemalja list citira i direktoricu istraživačkog odjela berlinske Fondacije za znanost i politiku Barbaru Lipert: „One su uhvaćene u vrzino kolo lošeg upravljanja i ekonomske i socijalne bijede“.
U tekstu se ističe da loša ekonomska situacija dovodi do emigracije i samim tim odgovarajućeg gubitka kvalitete. „To stvara rastrzana društva s korumpiranim strukturama, kriminalom raširenim do najviših razina vlasti i poluautokratskim liderima poput Aleksandra Vučića (Srbija), Edija Rame (Albanija) i Mila Đukanovića (Crna Gora).“
„Sramota je“, naglašava se u tekstu, „da se EU udvara akterima poput srpskog predsjednika Vučića koji hvali Kinu, s Rusijom održava vojne manevre, ima ministra vanjskih poslova koji gaji velikosrpske fantazije, oštro postupa prema oporbi u zemlji i zaključuje gospodarski sporazum Euroazijskom unijom kojom dominira Rusija“.
Također se napominje da je jaz između pojedinih balkanskih zemalja i dalje dubok, da je nepovjerenje veliko, a spremnost na suradnju osrednja. „Važno bi bilo da tih šest zemalja konačno uspostave regionalno tržište, umjesto da se u svim problemima oslanjaju na EU.“
„Proširenje se mora općenito zaustaviti“
List Welt zato zaključuje: „Proširenje EU mora se općenito zaustaviti! Europskim lažima zapadnom Balkanu mora doći kraj. Umjesto da umjetno održavaju iluzije o pristupanju, Europljani bi trebali kazati istinu, kako te ljude ne bi i dalje razočaravali i time sukcesivno destabilizirali regiju. Jasna poruka mora biti: neće biti punopravnog članstva. U slučaju zapadnog Balkana troškovi integracije bili bi previsoki, pa bi unutar Unije doveli do borbe oko raspodjele sredstava i nastavili erodirati ionako krhku tvorevinu EU. Zemlje zapadnog Balkana moraju razviti snažnu volju za reformama i pomirenjem umjesto da se bave himerom budućeg pristupanja“, zaključuje Welt uz dodatak da je „važno da se regija i dalje podržava iznosima koji se mjere milijardama“.
„Najavljenih 30 milijardi eura za narednih sedam godina su korak u pravom smjeru. Postoji opasnost da se Kina, Rusija i Turska rašire po regiji zapadnog Balkana, ali je ona marginalna. Rusiji nedostaje novac, a iskustva koja zemlje imaju s Kinom su razočaravajuća“, zaključuje novinar lista Welt.
