Nakon što je Narod.hr otvorio priču o skandaloznom sadržaju udžbenika povijesti za četvrti razred gimnazije u izdanju Profil Kletta autorskog tima Hajdarović – Ristić – Torbica, koji je u međuvremenu povučen, u nekoliko nastavaka razotkrivamo detalje o autorima udžbenika, recenzentima i što je najvažnije: razotkrivamo ideološko-interesnu mrežu povezanu s ovim slučajem. Ovaj se put bavimo vezom recentnog kritičara povlačenja udžbenika i autora. Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) i jednog od autora udžbenika Nikice Torbice.

Inicijativa mladih za ljudska prava i izbjegavanje nazivanja Domovinskog rata njegovim imenom

U prvom smo nastavku “ DOSSIER: Razotkrivamo ideološko-interesnu mrežu oko povučenog udžbenika povijesti ” pokazali isprepletenost mreže apologeta, autora i recenzenata povučenog udžbenika koje osim izdavačke kuće Profil Klett povezuje i Hrvatsku udrugu nastavnika povijesti. A u drugom dijelu bavimo se vezom recentnog kritičara povlačenja udžbenika –  Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) i jednog od autora udžbenika Nikice Torbice.

Prije nekoliko dana u javnoj raspravi o povučenom udžbeniku „Zašto je povijest važna“ autorskog tima Hajdarović- Ristić- Torbica uključila se i  Inicijativa mladih za ljudska prava.  O kvaliteti i objektivnosti komentara ove regionalne inicijative za pomirenje svjedoči prije svega njihovo  odbijanje da Domovinski rat nazove njegovim imenom.

Nasuprot tome autori ovog pamfleta inzistiraju na navodno  vrijednosno neutralnoj terminologiji. Pa tako govore o ratovima devedesetih, ratnim devedesetima ili samo devedesetima.  Bili bi ti izrazi vrijednosno neutralni da se kao takvi ne koriste u Srbiji. Ali ne u cilju tzv. suočavanja s prošlošću, već u cilju  eufemiziranja jedinog mogućeg objedinjujućeg naziva za ratove koji su se tijekom posljednjeg desetljeća 20. stoljeća vodili na prostoru Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Kosova- velikosrpska agresija.

Ideološko sljepilo YIHR-a i upletenost SDP-a

Ideološko sljepilo inicijative još se zornije oslikalo u skandaliziranju činjenicom da „prema rezultatima njihova istraživanja“ većina mladih na pitanja o Domovinskom ratu odgovara u skladu s  Deklaracijom o Domovinskom ratu  donesenom u listopadu 2000. godine. Čiju interpretaciju Domovinskog rata inicijativa naziva nepotpunom, jednodimenzionalnom, isključujućom i monoetničkom.

Nadamo se da će inicijativa na ovo podsjetiti SDP-ovu potpredsjednicu Hrvatskog sabora Sabinu Glasovac. Ona je ministarstvu znanosti i obrazovanja uputila  dopis  u kojem se traži objava stručnog mišljenja na temelju kojeg je sporni udžbenik povučen s popisa odobrenih u nastavnom procesu. Budući da je Deklaracija o Domovinskom ratu izglasana upravo u vrijeme SDP-ove koalicije vlade.

Zbog izglasavanja takve Deklaracije,  prema inicijativi bi zasigurno trebali biti osuđeni i nikada ne bi trebali biti rehabilitirani tadašnji predsjednik Vlade i SDP-a Ivica Račan i predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić. Zatim saborska zastupnica i predsjednica HNS-a Vesna Pusić i svi ostali zastupnici koji su navedenu Deklaraciju izglasali.

Nikica Torbica i njegova suradnja s YIHR-om

Slično kao ni drugi borci za „denacionalizaciju“ poučavanja povijesti, i autori pamfleta Inicijative mladih za ljudska prava „zaboravili su“ naglasiti da ta  inicijativa obilno surađuje s jednim od autora udžbenika – Nikicom Torbicom.

U srpnju 2021. Torbica je u sklopu projekta „ Različiti putevi – zajedničke vrijednosti“  kojeg Inicijativa provodi, održala predavanje na temu  „ Antiratne i mirovne inicijative  u Hrvatskoj tijekom 1990-ih “. Iste je godine Torbica zajedno s kolegicom Brankom Vierdom iz Inicijative mladih za ljudska prava u osječkom Kulturnom centru priredio izložbu pod naslovom  „ Mirovni aktivizam devedesetih i danas “.

Prvi od navedenih projekata Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska provela je u partnerstvu s Centrom za građansko obrazovanje iz Crne Gore, Udruženjem za modernu povijest Bosne i Hercegovine. Uz financijsku potporu njemačke zaklade Forum Ziviler Freidendienst, zakladom njemačke stranke Zeleni – Heinrich Böll te Europske unije kroz program Europa za građane.

U sklopu tog projekta Torbica je za hrvatsku dionicu uredio i nastavne materijale o  antiratnim i mirovnim inicijativama 1990-ih.  Izložbu autora Torbice i Vierde financijski omogućila je  National Endowment for Democracy  – američka nevladina organizacija koja se bavi unaprijeđivanjem demokracije.

Čuvanje leđa aktivističkim drugovima

Očigledno je dakle da bi namjera reakcija Inicijativa mladih  zaštitila ugled svog aktivističkog druga. Vrijeme i vjerodostojnost vlastitih projekata u očima financijera .

Vjerovali ili ne,  aktivistički ideološki pamfleti, priručnici, izložbe i radionice koji beziznimno govore o „ratovima devedesetih“ gotovo su jedina referenca  temeljem kojega se Torbica može smatrati „kompetentnim“ za razdoblje i teme o kojima je pisao udžbenik.

Osim navedenoga imao je samo još jedan izlet u teme 20. stoljeća. U Tragovima-  Časopisu za srpske i hrvatske teme 2020. prikazao je biografiju Pukovnika s violinom: Svijet Miodraga Bjelića (1920. — 2017.).  Nju je napisao  Vinko Tadić, Profil Klettov recenzent povučenog udžbenika “Zašto je povijest važna? 4”.

Čitatelju se zasigurno nameće pitanje kako to da analizirajući profesionalna ostvarenja koja su bazirana na proučavanju antiratnih pokreta ne pronalazimo ništa o najvećem hrvatskom antiratnom pokretu iz vremena Domovinskog rata koji se najprije zvao  Zbor narodne garde , a zatim Oružane snage Republike Hrvatske.

Zašto je povijest važna?

U emisiji  Koktel  Osječke televizije, urednika i voditelja Saše Drinića povodom izdavanja udžbenika “Zašto je povijest važna? 4” Torbica je izjavio:

„Smatramo i neka suvremena metodika poučavanja povijesti sve više ipak odlazi od onog tradicionalnog shvaćanja gdje je povijest, da kažem ovako malo kolokvijalno, štrebanje nekakvih imena, godina, događaja i to većinom ratnih, muškaraca i jedne te tradicionalne vizije povijesti.“

Sada je, nadam se, jasnije  zašto se u udžbeniku o „ratovima devedesetih“ piše na način da se ne spomene Dan pobjede 5. kolovoza 1995. – taj se dan može svesti pod ratni događaj iu njemu su najviše sudjelovali muškarci.  Nije dovoljno relevantan i plod je previše tradicionalnog pogleda na povijest.

Torbica je u spomenutom intervjuu objašnjavajući kako su u udžbeniku korišteni izvori izjavio:

„Pokušali (smo) na podjednak broj stranica uključiti što više izvora iz kojih učenici uče istraživanjem, uspoređivanjem, analizom itd., u kojem u kontekstu toga učenici sami dolaze do nekakvih informacija i spoznaja o povijesti i zašto je ona uopće bitna.“

Šlampav rad s primarnim izvorima

S kojim se govorom Franje Tuđmana uspoređuje djelomično izdvojen djelić govora u kojem se spominje karakter Nezavisne Države Hrvatske? Kako učenici uče analizom u cilju formiranja kritičkog mišljenja kada im se postave sugestivna pitanja temeljem parcijalno izdvojenog dijela izvora? O kakvom bi istraživanju trebalo biti riječ ako se učenicima u četvrtom razredu gimnazije podastre dokument Eugena Jakovčića iz Documente odbačen kao faktografski netočan od strane  Haaškog suda ?

Čini se da niti Torbica, niti suautor udžbenika  Vedran Ristić  nisu pažljivo pratili edukaciju o korištenju arhiva Haaškog suda koji se 2020. održao u organizaciji  Europske udruge nastavnika povijesti ,  Hrvatske udruge nastavnika povijesti  i  Programa za informiranje Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove .

A zašto je povijest uopće bitna? Zato da bi svaki pojedinac koji stekne osnovna znanja o povijesnim procesima mogao prozreti ovako očite manipulacije povijesnim činjenicama u ideološke svrhe.

Minuli rad Nikice Torbice

No, tko je zapravo Nikica Torbica i čime se osim antiratnim pokretima tijekom „ratova devedesetih“ bavi?

Kako sam tvrdi u intervjuu objavljenom na stranicama  Info centra za mlade Osijek , Torbica se odradivši stručno osposobljavanje pod mentorstvom „kolege i prijatelja te najboljeg nastavnika povijesti u Slavoniji i šire“ Vedrana Ristića, suautora povučenog udžbenika, zaposlio u Tehničkoj školi „Nikola Tesla“ u Vukovaru.

Nakon odrađene zamjene u toj školi, Torbica je odlučio pronaći zaposlenje u civilnom društvu. Najprije u  Volonterskom centru Osijek  gdje je bio koordinator inicijative  GOOD (Građanski odgoj i obrazovanje).  Nakon toga u organizaciji za društveni razvoj  DKolektiv  koji financiraju  Island Lieshtenstein Norveška Active грамадзянski fond , Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Ured za udruge Vlade RH i Europska komisija.

Torbica je jedan od pokretača Mladforme

Torbica je jedan od pokretača  Mladforme  – neformalni incijativ mladih za vršnjačku hrabrost koja potiče građansku hrabrost i aktivizam. Objašnjavajući program  Mladforme , Torbica navodi:

„Želimo stvoriti prostor za mlade koji se kreću unutar ovih vrijednosti i žele doprinijeti izgradnji tolerantnog društva. Društva koja obećavaju solidarnost i empatiju, različitost i uključenost, društva u kojima se ljudi ne osuđuju prema nacionalnosti, vjeroispovijesti, rodu, seksualnosti…”

“Društva koja obećavaju održivi razvoj i očuvanje okoliša u kojem svi živimo, koje obećavaju demokratične procese. Te društvo koje zna važnost kvalitetnog (građanskog) odgoja i obrazovanja mladih u formalnom i neformalnom okruženju kao jednog od osnovnih alata za takvu društvenu promjenu.“

Borba za pomirenje u „regiji“ i ekološki aktivizam. Zatim borba „protiv diskriminacije“ i za „demokratizaciju“. Te aktivnosti u sijasetu udruga, inicijativa, projekata, programa i radionica. Uvijek obilno financiranih bilo novcem iz državnog proračuna, bilo novcem velikih zaklada i fondacija.

Sve vam ovo zvuči poznato?

Opstruiranje Hoda za život i stranka Možemo

Niste u krivu. Torbičina neformalna inicijativa Mladforma u svojih se nekoliko godina postojanja može „pohvaliti“ dvama većim projektima. I to  Piknikom solidarnosti  organiziranim kako bi se (neuspješno) pokušao opstruirati  Hod za život  u Osijeku 2022. Te  Noćnim maršem  po osječkim ulicama organiziranim povodom Dana žena osmog ožujka 2023. On je prošetao istom rutom kao i osječki Hod za život, samo – u suprotnom smjeru.

Na tzv. Pikniku solidarnosti transparent  držao  je gradski vijećnik Platforme Možemo Boris Kiš.  Dok je to isto  na Noćnom maršu učinila  gradska vijećnica Platforme Možemo Hermine Goricke Lukić.  Na Mladforminu prosvjedu povodom Hoda za život bila je i  Katarina Kruhonja, gradska vijećnica i bivša gradonačelnička kandidatkinja Platforme Možemo.

Slika 1 Boris Kiš na prosvjedu protiv Hode za život:

Slika 2 Katarina Kruhonja na prosvjedu protiv Hode za život

Slika 3 Boris Kiš i Katarina Kruhonja na prosvjedu protiv Hode za život

Slika 4 Hermina Goricke Lukić na Noćnom maršu

Slika 5 Nikica Torbica na Noćnom maršu

Vrijednosni okvir

Naravno, građanski, pa i politički aktivizam nije nedopušten. No nedozovljeno je ideološki skup vrijednosti neskriveno impostirati u udžbenik i zatim ga predstavljati kao neoborivu znanstvenu dogmu nepodložnu kritiku.

Budući da je Torbica povučeni udžbenik opisao riječima: „Malo se u drugi plan stavlja taj narativ, ali prvi plan izvori što je nužno za 21. stoljeće.“ Važno je na ovom se mjestu podsjetiti što je u zaključku svog komentara poručila Inicijativa mladih za ljudska prava citirajući preporuke Vijeća Europe za svrsishodno učenje povijesti u 21. stoljeću:

„Nastavnici povijesti, istraživači i drugi akteri moraju osvijestiti svoj spoznajni horizont, odnosno vrijednosni sustav koji zastupaju; zbog toga kritika drugačijih mišljenja ne treba počivati ​​na predstavljanju vlastite pozicije kao nepristrane i neutralne, a tuđe kao ideologizirane.“

Stoga bi bilo dobro da svi sudionici javne rasprave osvijeste spoznajne horizonte dionika koji su imali upliva na oblikovanje povučenog udžbenika, ali i spoznajne horizonte apologeta udžbenika.  Redakcija portala Narod.hr nema problem kao vrijednosni okvir u pitanjima Domovinskog rata prihvatiti saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu.

A koji je vaš okvir?