VIJESTI Najčitanije

DRAGANA JECKOV STOJI IZA PADA BORISA MILOŠEVIĆA! Stigla je Pupovčeva naredba, a onda se sve otkrilo: U pitanju su veliki planovi

DRAGANA JECKOV STOJI IZA PADA BORISA MILOŠEVIĆA! Stigla je Pupovčeva naredba, a onda se sve otkrilo: U pitanju su veliki planovi

Hobotnica koja je posljednjih godina ordinirala po Vladi premijera Andreja Plenkovića svoje je krake raširila na bezbroj strana, zaključak je to koji bi se mogao izvesti iz prepiski koje u posljednje vrijeme pune medijske stupce i razotkrivaju jednog po jednog državnog službenika koji je, umjesto za interese nacije, u vladajućim redovima lobirao za osobne interese.

Da je u politici aktivan iz osobnih interesa, za šefa SDSS-a Milorada Pupovca više je puta ponovio predsjednik Zoran Milanović, dok mu je njegov prethodnik Ivo Josipović prilijepio etiketu etnobiznismena. Nije, međutim, ta stigma smetala premijeru Andreju Plenkoviću, znajući da samo s Pupovcem može nesmetano vladati i formirati vladajuću većinu, prigrlio ga je bez puno polemike.

Kroz tu suradnju s Plenkovićem Pupovac i njegova stranka ojačali su kao nikada prije pa je SDSS, uza sve ostale pozicije u državnim tvrtkama i javnim poduzećima, u trgovinskoj koaliciji s Plenkovićem osigurao i poziciju potpredsjednika Vlade koja je pripala Borisu Miloševiću, mladom šibenskom pravniku koji se po kuloarima nazivao Pupovčevim učenikom i njegovim najizglednijim nasljednikom. Milošević možda i bi naslijedio Pupovca da ga iz Vlade nije ispratila afera o namještanju poticaja zbog koje je posrnuo i bivši ministar Darko Horvat. Ministarski i vladajući dvojac utopila je bivša državna tajnica iz Horvatova resora Ana Mandac, koja je istražiteljima otkrila kako se trgovalo poticajima. Svoj dio posla Mandac je odradila, a zbog svega onoga što je izrekla USKOK-ovim istražiteljima Horvata i Miloševića očekuju iscrpljujući sudski procesi.

Sporni sastanci

No čini se da ni jedan ni drugi na sudsko i istražno pečaćenje svoje političke karijere i sudbine ne misle gledati prekriženih ruku. Nije tajna da se u kontekstu namještanja natječaja za srpske nacionalne manjine spominjao šef Pupovac, ali i saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov. Pupovac je, štoviše, nazočio i spornim sastancima na kojima se dogovaralo trgovanje novcem iz natječaja, ali su bez obzira na to pravosudna tijela odredila da on i Jeckov imaju status svjedoka.

Upućeni pak kažu da se ovo klupko tek treba početi razmotavati i da Milošević, bez obzira na svu zaštitu koju mu je Pupovac ponudio u vidu plaćanja obrane novcem SNV-a, nema namjeru šutjeti i samostalno potonuti. Miloševićeva afera dovest će i do Pupovca, uvjereni su i u jednom dijelu vladajuće stranke, posebice otkako se doznalo za novu prepisku u kojoj Jeckov komunicira s optuženom Anom Mandac. Jeckov je, naime, kako proizlazi iz tih prepiski, kolegici Mandac poslala popis od čak 30 tvrtki kojima je trebalo pomoći na natječaju. Poznato je da se Jecokov od početka Miloševićeva slučaja provlači kroz njegovu aferu, međutim, sve dosad nitko se na to nije previše osvrtao, a ona je samouvjereno u sabornici nastavila širiti svoju politiku u sklopu koje zagovara i realizaciju Dnevnika HRT-a na srpskom jeziku. I ona sama pozornost javnosti privukla je baš zbog toga što je u Hrvatskom saboru odlučila govoriti srpskim jezikom.

Sve su to, izgleda, sitne provokacije koje stvaraju podjele u društvu i koje skreću pozornost s onih važnih tema koje se prije svega odnose na pozadinu trgovinske koalicije između Plenkovića i SDSS-a, čija cijena, kao što se vidi i na ovom primjeru, nije mala. Pupovac je inače nedavno u USKOK-u svjedočio o ovom slučaju u kojem se Miloševića zajedno s Horvatom tereti za zloporabu položaja i ovlasti te trgovinu utjecajem i poticanje na to kazneno djelo. “Ja sam se, kao i ostali zastupnici SDSS-a, zalagao za programe kojima je cilj poticanje razvoja područja na kojima žive pripadnici nacionalnih manjina. S koalicijskim partnerima dogovorili smo određene kriterije, a mi smo se zalagali da pripadnici nacionalnih manjina dobiju dodatne bodove. Kada su programi objavljeni, ja sam s Darkom Horvatom pregovarao o visini sredstava. Znam da je početno za program bilo predviđeno 7,5 milijuna kuna, a kasnije smo razgovarali o povećanju sredstava kroz rebalans proračuna…”

Povećanje iznosa

“Iznos je povećan za još šest milijuna kuna”, posvjedočio je SDSS-ov predsjednik koji je potom progovorio i o načinima informiranja ljudi o navedenim programima, ističući kako je riječ o poslu koji je preuzeo Milošević. On je, prema Pupovčevim riječima, organizirao sastanke s predstavnicima lokalne samouprave, a stranka je dobivala povratne informacije o tome koji su ljudi podnijeli prijave na natječaj.

“Ali nismo znali tko se sve točno javio”, rekao je Pupovac. Iako Pupovac tvrdi da nisu znali tko se sve prijavio na natječaj, zna se da se točno određenim ljudima izašlo u susret, a upućeni svjedoče da Milošević jest informirao ljude o programima, ali da ništa više od toga nije radio bez dogovora sa strankom. Sumnja se da osim Miloševića, koji ne misli samostalno potonuti, u ovoj priči dio tereta na ostatak SDSS-ovaca prebacuje i sam ministar Horvat, koji navodno nije ni imao ništa sa sredstvima koja su dodjeljivana manjinama već je tu po naputku iz vladajućeg vrha, a zbog mira unutar koalicije, ostavio odriješene ruke Miloševiću i njegovoj stranci iz koje po svemu sudeći i jest krenula ideja o ovom obliku trgovine. Istina je da je Pupovac s Miloševićem nazočio sastanku kod Horvata na kojem im se pridružila Mandac, a na kojem se razgovaralo o povećanju sredstava koja se dodjeljuju kroz programe ovog tipa, a nakon jednog od idućih sastanaka Milošević i Jeckov bili su nezadovoljni i strahovali su od ishoda bodovanja za dodjelu novca pa su predložili da se spusti crta na listi onih koji će dobiti potpore.

Još na početku Miloševićeve afere oglasio se njegov odvjetnik Anto Nobilo rekavši da su SDSS-ovca navukli. “Mislim da je tu jedna druga priča u njegovu slučaju, njega su na neki način navukli, nije bilo predviđeno da pripadnici manjina bilo što dobiju. Napravili su natječaj za manjine, a na kraju manjinci nisu dobili ništa. Navukli su ga. Ana Mandac, ona mu je rekla da dostavi imena tvrtki da bi vidjeli koji su to manjinci kada nitko od manjinaca nije dobio. Ni na koji način nije bio involviran, radio je ono za što su ga izabrali njegovi birači”, rekao je odvjetnik Nobilo.

Namještanje potpora

Optužnica protiv Horvata i Miloševića govori pak da se najveći dio optužbi odnosi baš na namještanje potpora za područja naseljena nacionalnim manjinama, za što se sumnjiči Horvata koji je 2018. bio ministar gospodarstva, a na popisu osumnjičenika pojavili su se i njegova pomoćnica Mandac, bivši ministar Tolušić i Milošević, ali i ravnateljica Uprave za potpomognuta područja Katica Mišković te državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja Velimir Žunec. Iz optužbi proizlazi da su oni za tvrtke i obrte koji su im iz raznih razloga bili važni tražili potpore premda te tvrtke nisu zadovoljavale kriterije.

Horvat je na koncu, premda su ga nadležne službe u ministarstvu upozoravale da to ne čini, donio odluku i dodijelio tim tvrtkama i obrtima 2,65 milijuna kuna, i to zašto što je on, baš poput Tolušića i Miloševića, bio zainteresiran da baš te tvrtke dobiju novac. Bivši ministar bio je zainteresiran da četiri tvrtke s njegova međimurskog područja dobiju oko 700 tisuća kuna, a sama Mandac naknadno je u USKOK-u potvrdila da su svi znali da će i dodatna sredstva koja su osigurana biti podijeljena bez ikakvog kriterija, po babi i stričevima. Moglo bi se reći da je Horvat u usporedbi s Miloševićem koji je u istrazi šestookrivljeni ipak bio nešto skromniji jer je SDSS-ovac najprije tražio da sredstva dobije 15 tvrtki, pa je na koncu svoj popis sveo na njih sedam kojima je dodijeljeno 650 tisuća kuna. Skenirajući oko milijun stranica poruka iz mobitela Ane Mandac, USKOK je našao komunikaciju između nje i Horvata, ali i između nje i Miloševića.

“Sutra mi na sastanak dolaze Milošević i Dragana Jeckov, već sam javila Mirjani”, navodi jedna od zaposlenica ministarstva Ani Mandac, obavijestivši je da je o tome izvijestila i njezinu tajnicu. I osobna tajnica ministra Horvata kolegicu Mandac obavještava da Pupovac stiže na sastanak “u vezi onog programa”, a nakon toga sastanka Milošević kolegici Mandac dostavlja fotografiju tablice na kojoj su imena 15 gospodarskih subjekata za dodjelu bespovratnih sredstava.

Naknadne tablice

Ona taj popis prosljeđuje načelnici Žagar, a Milošević naknadno šalje tablicu sa sedam gospodarskih društava pa se onda prolazi dodatni 1,1 milijun kuna. Danijela Žagar u međuvremenu upozorava Mandac da, kada bude razgovarala s Horvatom, njemu iznese upozorenje da, ako revizija nađe sporne potpore, on snosi odgovornost. Istog dana Mandac se nastavlja dopisivati s Miloševićem koji joj u prepisci zahvaljuje obećavajući joj kavu zbog dogovorenih poticaja. Ana Mandac u isto je vrijeme primila poruku zahvale i od Dragane Jeckov, a u međuvremenu se doznalo da je sporni novac iz programa razvoja poduzetništva i obrta na područjima naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina dodijeljen uz ostalo i tvrtki Nele Turbo koja je u vlasništvu susjeda zastupnice Jeckov u Negoslavcima u Željezničkoj ulici. Vlasnik tvrtke je Nenad Pavić, a ona nije zadovoljavala uvjete natječaja, no za to se po svemu sudeći pobrinuo Milošević.

Nedugo nakon uhićenja ministra Horvata na noge se digla oporba pa je u jednoj polemici mostovac Nikola Grmoja izravno upitao zašto Pupovac nije uhićen. “Jer je i on bio na sastancima na kojima su se dogovarali poticaji tvrtkama koje ne zadovoljavaju kriterije. Ne samo on nego i zastupnica Dragana Jeckov. Očito je da Boris Milošević nije radio sam, nego po nalogu Milorada Pupovca koji vuče sve konce mlađeg koalicijskog partnera SDSS-a”, govorio je Grmoja. On odgovor na svoje pitanje do danas nije dobio, no kako se priča počela raspetljavati, tako doista postaje jasnije da Milošević nije mogao djelovati samostalno. Izgleda da je u sklopu istrage upravo to odlučio i potvrditi pa nije nemoguće da u dogledno vrijeme u središtu skandala ugledamo Pupovca, koji se godinama izvlači iz svih afera s kojima ga se povezivalo i koji godinama gradi svoj utjecaj transformirajući se u najmoćnijeg i jednoga od najdugovječnijih političara u državi.

Izvor:dnevno.hr/Foto:fah

#pogodovanje #Boris Milošević #Dragana Jeckov #SDSS #korupcija #politika i kriminal

Više iz kategorije: VIJESTI

14. RUJNA 1991. – JNA PREDAJE TEŠKO TOPNIŠTVO U SREDIŠTU ZAGREBA: Hrvatska dobila haubice od 203 mm

14. RUJNA 1991. – JNA PREDAJE TEŠKO TOPNIŠTVO U SREDIŠTU ZAGREBA: Hrvatska dobila haubice od 203 mm

Na današnji dan 1991. JNA je predala haubice 203 mm u Zagrebu. Otkrijte izazove osposobljavanja američkih M115 haubica za obranu Hrvatske u Domovinskom ratu.

prije 30 min
KREATIVNO RJEŠENJE Trumpov čovjek otkrio gdje su zapeli pregovori: 'Ostatak sporazuma praktički je spreman'

KREATIVNO RJEŠENJE Trumpov čovjek otkrio gdje su zapeli pregovori: 'Ostatak sporazuma praktički je spreman'

Jared Kushner, izaslanik Donalda Trumpa, otkrio je da su pregovori o miru u Ukrajini zapeli zbog teritorijalnog spora u Donbasu. SAD traži 'kreativno rješenje'.

prije 32 min
4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne

4.000 TONA STRELJIVA U HRVATSKIM RUKAMA: Kako je 14. rujna 1991. skladište Prečec promijenilo Rat za vojarne

Otkrijte kako je 14. rujna 1991. godine skladište Prečec kod Dugog Sela, s 4000 tona streljiva, preuzeto bez ispaljenog metka i promijenilo tijek Rata za vojarne.

prije 1 h
Požarište na Braču proteže se do 40 kilometara: 235 vatrogasaca i dalje na terenu

Požarište na Braču proteže se do 40 kilometara: 235 vatrogasaca i dalje na terenu

Stanje na velikom požarištu na Braču znatno mirnije, ali 235 vatrogasaca i dalje nadzire područje od 40 km. Izgorjelo preko 4000 hektara. Detalji intervencije.

prije 1 h
35 GODINA OD OSLOBAĐANJA HUMKE: Garešnica poziva branitelje i građane

35 GODINA OD OSLOBAĐANJA HUMKE: Garešnica poziva branitelje i građane

Garešnica obilježava 35. obljetnicu oslobađanja radio-relejnog centra Humka. Pridružite se braniteljima i građanima u odavanju počasti 15. rujna 2026.

prije 1 h
14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate Najčitanije

14. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Hrvatska Kostajnica) – Srbija organizirala 50 koncentracijskih logora za Hrvate

14. rujna 1991. obilježava pad Hrvatske Kostajnice. Čitajte o zločinima srpske agresorske vojske, odvođenju Hrvata u 50 logora i strašnim patnjama civila.

prije 2 h
Korčula danas završava obilježavanje 35 godina svojih ratnih postrojbi

Korčula danas završava obilježavanje 35 godina svojih ratnih postrojbi

Svečanom akademijom u Korčuli završava obilježavanje 35. obljetnice osnutka ratnih postrojbi. Prisjetite se ratnog puta branitelja Korčule i Pelješca na Južnom bojištu.

prije 2 h
Hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a na drvarskom pravcu

Hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a na drvarskom pravcu

Saznajte kako su hrvatske snage 14. rujna 1995. slomile obranu VRS-a u operaciji Maestral, prodirući prema Drvaru i Oštrelju. Detalji o postrojbama i tijeku bitke.

prije 2 h
Vukovar 14. rujna 1991. – tenkovi krenuli na Sajmište, Borovo Naselje i Trpinjsku cestu

Vukovar 14. rujna 1991. – tenkovi krenuli na Sajmište, Borovo Naselje i Trpinjsku cestu

Prije 35 godina, 14. rujna 1991., Vukovar je napadnut. Saznajte više o žestokim borbama na Sajmištu, u Borovu Naselju i na Trpinjskoj cesti, poznatoj kao 'groblje tenkova'.

prije 2 h
Ilegalne utrke na Krku uzbunile državni vrh: 'Stižu brze izmjene zakona i kazne za vozače!'

Ilegalne utrke na Krku uzbunile državni vrh: 'Stižu brze izmjene zakona i kazne za vozače!'

Nakon kaosa zbog ilegalnih utrka na Krku, država najavljuje brze izmjene Zakona o prometu. Sudionike čekaju novčane kazne, zabrane vožnje i prekršajni bodovi.

prije 2 h
Ako ovo nije za ostavke u policiji, što jest?

Ako ovo nije za ostavke u policiji, što jest?

Analiza slučaja ilegalnih automobilskih utrka na Kvarneru gdje su sudionici blokirali promet i ismijavali policiju. Je li država postala predmet sprdnje?

prije 2 h
Spomen-soba Domovinskog rata danas otvorena posjetiteljima u sklopu 35. obljetnice Rujanskog rata

Spomen-soba Domovinskog rata danas otvorena posjetiteljima u sklopu 35. obljetnice Rujanskog rata

U Šibeniku je otvorena Spomen-soba Domovinskog rata povodom 35. obljetnice Rujanskog rata. Postav prati obranu grada i herojske branitelje. Posjetite od 14. do 22. rujna.

prije 2 h

Prikazano 12 od 108687 članaka.