Plenković prvi put otvoreno: Dron koji je pao u Zagrebu došao je iz Ukrajine – NATO nakon incidenta digao obranu na višu razinu

Radni posjet glavnog tajnika NATO-a Mark Rutte Hrvatskoj još je jednom otvorio pitanje sigurnosti europskog neba, ali i jednu od najosjetljivijih tema u hrvatskoj javnosti – pad vojnog drona u Zagrebu u ožujku 2022. godine. Tijekom zajedničke konferencije za novinare u Banskim dvorima, premijer Andrej Plenković po prvi je put izravno rekao ono što se godinama izbjegavalo jasno izgovoriti: dron koji je pao u Hrvatskoj došao je s teritorija Ukrajine.

NATO turneja i poruka sigurnosti

Rutte je u Zagreb stigao u sklopu turneje po državama članicama NATO-a, a tijekom boravka sastao se s premijerom Plenkovićem, predsjednikom Republike Zoran Milanović te predsjednikom Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. Posjet je započeo u vojarni “Pukovnik Marko Živković”, gdje su Rutteu predstavljeni novi kapaciteti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, uključujući višenamjenske borbene avione Rafale.

„Vrlo impresivno. Hrvatska je napravila jedan od najvećih koraka u jačanju svoje obrane otkako se pridružila NATO-u 2009. godine“, poručio je Rutte, istaknuvši kako je sposobnost nadzora i zaštite vlastitog zračnog prostora ključna u aktualnim geopolitičkim okolnostima.

Ukrajina, NATO i rat koji mijenja sigurnosne paradigme

Na pitanje o članstvu Ukrajine u NATO-u, Rutte je priznao da među saveznicima postoje razlike, ali i naglasio da se intenzivno radi na modelima dugoročne sigurnosti nakon eventualnog mira. Plenković je pritom jasno poručio kako Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu, ali će nastaviti pomagati politički, humanitarno, energetski i diplomatski.

Pad drona u Zagrebu: istina koja je dugo čekala

Najviše pozornosti ipak je izazvalo pitanje o dronu koji je 10. ožujka 2022. pao u Zagrebu, svega nekoliko stotina metara od studentskog doma i gusto naseljenih zgrada. Incident, koji je mogao završiti tragično, tada je otvorio niz pitanja o propustima u nadzoru zračnog prostora, ali i o šutnji institucija.

Rutte je podsjetio kako su slični upadi zabilježeni i u Poljskoj, Estoniji i drugim državama, ocijenivši ih „bezobzirnima i nepromišljenima“. Upravo nakon zagrebačkog incidenta, istaknuo je, NATO je podigao razinu pripravnosti, ojačao istočnu stražu i uspostavio centre za analizu prijetnji, uz snažnu suradnju s Ukrajinom u razvoju protudronovske obrane.

Plenković je, pak, odgovarajući na izravno pitanje novinara, rekao: „Imamo informaciju – dron je došao s teritorija Ukrajine i preletio Mađarsku. Oni ga nisu vidjeli.“ Na primjedbu da hrvatska javnost to do danas nije znala, premijer se vidno začudio: „Kako mislite da se to ne zna?“ Dodao je i kako se ne zna točna lokacija s koje je dron lansiran, što, prema njegovim riječima, ne zna ni NATO.

Rafale i nova realnost hrvatske obrane

Premijer je naglasio kako je Hrvatska danas u neusporedivo boljoj poziciji nego prije tri godine. Dolaskom Rafalea, Hrvatska u okviru NATO-ova sustava čuvanja neba može reagirati u roku od 15 minuta od dojave. „Nakon one situacije cijeli NATO sustav dignut je na višu razinu, a i Hrvatska je sada znatno sigurnija“, rekao je Plenković.

Pitanja koja ostaju

Iako je napokon potvrđeno da je dron došao iz Ukrajine, mnoga pitanja i dalje ostaju bez odgovora: kako je moguće da letjelica neopaženo preleti više država članica NATO-a, tko snosi odgovornost za propuste i zašto je javnosti trebalo gotovo tri godine da dobije jasnu informaciju. Jedno je, međutim, sigurno – pad drona u Zagrebu postao je simbol nove, nesigurnije Europe i trenutak koji je trajno promijenio način na koji NATO i Hrvatska gledaju na obranu vlastitog neba.