dr.sc. Ljiljana Buhač: Stres zvan COVID 19

23.07.2020. 08:16:00

Stres u doba pandemije, izolacije i potresa – kako nastaje i kako ga eliminirati

 

Probudim se jutros a stres od jučer sjedi

i čeka me da popijemo kavu.

 

Suočili smo se sa dvije opasne situacije – pandemija i potres! Ni za jednu nismo bili spremni ali su ostavile traga u našim životima. Ne postoji niti jedna osoba koja nije bila barem malo u strahu. Strah je prirodna reakcija na ugroženost. Potres je situacija koja izaziva strah visokog intenziteta kod svih ljudi. Pandemija izaziva tjeskobu u kojoj živimo već mjesecima. Za korona smo dobivali upute kako se adekvatno pripremiti i zaštiti. Nakon prvog šoka korona virusa zadesio nas je novi šok potres. Pokazalo se da je potres pridonio većem stresu kod ljudi nego Covod virus. Nakon potresa uvukao se strah i neizvjesnost da li će se opet pojaviti i time kod ljudi se povećala anksioznost, tjeskoba i  zabrinutost. Potres nam je oduzeo osjećaj kontrole i pojačao osjećaj bespomoćnosti i anksioznosti. Pojačala se panika i stres. Ne znamo koliko će pandemija trajati, koje će sve posljedice imati i strah de se i sami ne zarazimo. Znanstvenici malo znaju o korona virusu, ali svjedočimo da se širi brzo i nezadrživo. Sve to dodatno pojačava strah, paniku i stres. Život nam se promijenio. Sve je odjednom stalo.  Prestali smo ići u kino, posjećivati prijatelje, odlazak u  teretanu postao je san, odgodili su se sastanci, započeli smo raditi od kuće. U jednom trenu zaustavljen je  naš uobičajeni život. Nastupila je bespomoćnost i odjednom nemamo više kontrolu nad svojim životom. I evo nas u stresu. Kako se s njime nositi i pritom ostati mentalno i fizički zdrav?

Nelson Mandela je rekao:“ Naučio sam da hrabrost nije nedostatak straha, nego pobjeda nad strahom. Hrabar čovjek nije onaj koji ne osjeća strah, nego onaj koji ga uspijeva kontrolirati“.

Svijet se mijenja, mijenja se i stres

Poznatim uzrocima stresa (obiteljski, ekonomski, neposredno okruženje) dobili smo nove stresne situacije – potres, samo  izolaciju, rad od kuće, nastavu online, fizičku distancu - drži razmak 2 metra, prikopčani smo na „infuziju“ važnih obavijesti nacionalnog stožera, upozoravaju nas održavanje higijene – peri ruke, ovisnost o praćenju vijesti  kroz sve dostupne medije, društvene mreže. Opterećeni smo kašljem, temperaturom, glavoboljom, grloboljom, curenjem nosa, otežanim disanjem, drhtavicom, dezinficiranjem, nošenjem maski, propusnicama ....i tako redom ....Dobro došli u COVID stres! Epidemija (korona virus) ubojica je mentalnog zdravlja. Čitanje, slušanje i gledanje svakodnevnih vijesti o epidemiji može izazvati neugodne osjećaje - uznemirenost, zabrinutost, ljutnju, paniku i stres. Velika količina različitih sadržaja o virusu širi se jednako kao i virus. Podložni smo stresu  od vijesti koje nas plaše, koje nisu točne, neprovjerene informacije i čine nas nesigurnima.  Važno je da  odredite granicu kada oprez postaje pretjeran.

U slučaju pandemije COVID-19, neki od učinaka su očigledni: mnogi su izgubili posao, neki su se suočili s gubitkom voljenih osoba zbog korona virusa, nekima su se bliski odnosi pogoršali zbog karantene, ekonomski utjecaj korona virusa,  konstantno provjeravaju internet kako bi saznali najnovije podatke o zaraženima što pogoršava njihovo stanje, javlja se strah zbog vlastite smrtnosti. Procijenjeno je da 10% ljudi pogođenih traumatičnim događajima razvije ozbiljne psihološke probleme poput poremećaja raspoloženja, anksioznih poremećaja ili posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Pojave ovih simptoma javljaju se nakon doživljenih katastrofa, pandemija (potres, pandemija).

                      „Kad se život promijeni i postane teži, ti promijeni sebe i postani jači“.

Stres, panika, strah, anksioznost direktno utječu na naše mentalno zdravlje, imunološki sustav, fizičko zdravlja i ono najvažnije psihičko zdravlje.

Kako stres utječe na naše zdravlje?

Ljutnja utječe na jetru, Tuga oslabljuje pluća, Zabrinutost šteti želucu, Stres slabi srce i mozak, Strah šteti bubrezima, Ljubav donosi mir i jača um i tijelo, Smijeh donosi sreću i smanjuje stres.

 U životu postoje situacije koje od  nas zahtijevaju odlučnost, samodisciplinu, odricanje i snagu da savladamo nedaće. Ovo je jedan od takvih trenutaka. Svatko od nas ima više snage nego što misli i svakako se može nositi s nastalim izazovima – a kad snage ujedinimo, sve prepreke lakše savladamo.

Pet pristupa kako se nositi s COVID stresom i negativnim emocijama;

  1. pristup - Prihvatite stres, strah, uznemirenost i emocije. Imamo pravo na njih. Što NE  činiti kada smo pod stresom: Praviti se da se ništa ne događa i da ništa ne osjećamo. Pokazati emocije je snaga a ne slabost!!!

 

Dva razloga zašto potiskivanje stresa i emocija nije zdravo?

  1. Razlog  - potiskivanje stresa i emocija ne smanjuje aktivaciju limbičkog sustava – 

               I to je razlog zbog čega smo uznemireni i uzbuđeni.

      2. Razlog -  potiskivanje stresa i emocija negativno djeluje na ljude u našem neposrednom

             okruženju, i ako nismo svjesni toga. Važno je znati - potiskivanje stresa,   

             emocija ne pomaže nam da se bolje  osjećamo. Baš suprotno, oslabljuje nas.

 

  1. pristupRE – FOKUSIRAJTE- pozitivno mislite

Riješite se negativnih misli, kontrolirajte pažnju. Fokusirajte se isključivo na ono što možete kontrolirati, posvetite se konstruktivnoj aktivnosti u kojoj se osjećate ugodno i sigurno.

U tri koraka do kontrole nastale situacije

  1. Korak  - Aktivno držite fokus nad stvarima i situacijom koje su pod vašom kontrolom. (obitelj, svakodnevne aktivnosti, posao…)
  2. Korak - Otklonite sve aktivnosti, situacije i stvari koje vas opterećuju a nisu pod vašom kontrolom. Fokusirajte se na sebe i svoj život. Naučite se da sami sebe potapšate po ramenu.
  3. Korak - Ne zamarajte  se što će biti ili kada bi bilo -  da bi bilo.  Živite „ovdje i sada”.  Jedino što možete kontrolirati je sadašnji trenutak – osjetite ga i iskoristite!!!

Mislite pozitivno. Razlikujte dvije vrste misli:

  • ON TASK misli – usmjeravaju vas na rješavanje situacije, problema, na ono što je   

                        pod   vašom kontrolom. Dio ste rješenja a ne problema.

  • OFF TASK misli – ometaju vas u rješavanu situacije i trošite energiju na nebitne i

                          nevažne stvari. Bavite se problemom a ne rješenjem.

Jedna negativna  misao vodi u drugu……….. zatim u još jednu….. a zatim u još jednu.......  Uskoro ste si uništili cijeli život.

3. pristup  Imenujte emociju i osjećaj- izgovorite bez zadrške: zabrinut sam za budućnost…, žalosti me što ne mogu vidjeti obitelj, prijatelje, kolege…, ljut/a sa…., veseli me druženje sa djecom, unučićima, obitelji, prijateljima, kolegama…

4.pristup RE –INTERPRETIRAJTE  - Sagledajte svaku situaciju/događaj/problem iz drugog kuta. Stvar je percepcije i vašeg stava. Pronađite što je pozitivno za vas iz svake nastale situacije.

5.pristupsamosvijest - mindfulness  Obratite pažnju na svoje misli, osjećaje i procijenite ih.

Poruka  Što god da radiš u životu, pobrini se da si na kraju dana SRETAN. Život je prekratak za tugu, strah strepnju i stres.

           Kako izbjeći stres, a ostati informiran?

Selektivno slušajte - Saznajte glavne činjenice (informiranje, edukacija). Realno sagledajte situaciju, procijenite koliko ste osobno pogođeni u tom slučaju i uz sve mjere opreza. Poduzmite primjenjive mjere opreza na osnovu priznatih i relevantnih informacija.

Ograničite izvore informacija. Vijesti o pandemiji se mijenjaju iz minute u minutu i ne  treba ih pratiti kao „prijenos uživo“. Naviknute se na to da ne znate i ne trebate znati svaku sitnicu. Neka se mobitel tijekom dana odmori - usporite s pregledavanjem vijesti na mobitelu. Društvene mreže da ali ograničite vrijeme provođenja na njima. Ljudi vjeruju onome što čuju, pročitaju i vide. Pratite samo stručnjake i provjerene informacije, dezinformacije čine ozbiljnu štetu mentalnom zdravlju! Lažne vijesti pa i o COVID-u 19 ugrožavaju zdravlje i okidači su za stres. Isključite se iz stresne „visokonaponske mreže.

Svakako će pomoći da ublažimo CORONA stres: kvalitetan san, zdrava prehrana, uvijek uz obitelj, igranje i druženje sa djecom, unučićima.., učenje – stječite nova znanja i vještine, redovne tjelesne aktivnosti, određivanje prioriteta dnevnih aktivnosti, pauza tijekom dnevnih aktivnosti, razgovor sa prijateljima, kolegama, suborcima i ono najvažnije - odvojite vrijeme samo za sebe.

Na kraju dana – pustite čašu!

Jednom je jedan profesor započeo školski sat  uzevši u ruku čašu punu vode. Podigao ju je uvis tako da su je svi mogli vidjeti i upitao: “Što mislite, koliko je teška ova čaša?”

Studenti su počeli nagađati: “50 g… 100 g… 125 g”. Profesor odgovori: “Istina je, zapravo, da ni ja sam ne znam. I dok je ne izvažemo, ne možemo biti sigurni”, te nastavi: “Ali ja sam vas htio nešto drugo pitati…”.Što će se dogoditi ako držim ovako podignutu čašu, recimo, nekoliko minuta? – upita profesor. Ništa! – odgovoriše studenti. Dobro. A što će se dogoditi ako držim ovako podignutu čašu cijeli jedan sat? – ponovo zapita profesor. Počet će vas boljeti ruka – brzo odgovori jedan student. Točno. A sada, što će se dogoditi ako je držim ovako cijeli jedan dan?

Ruka će vas početi jako boljeti, a od takvog napora će vam se možda ukočiti i mišići, pa je čak moguće da vam se ruka paralizira. I vrlo vjerojatno ćete morati hitno otići liječniku.

Vrlo dobro – nastavio je smireno profesor. A dok se sve to događa, što mislite je li se promijenila težina čaše? Ne! – odgovoriše svi u glas. Pa što je onda uzrok boli u ruci i grčenju mišića?! Studenti su se našli zbunjeni, situacija im je već sličila na zagonetku i svi su pokušavali naći odgovor. Što trebam napraviti da bih se oslobodio boli i tereta u ovoj situaciji? – nastavi profesor. PUSTITE ČAŠU! – čuo se odjednom odgovor iz učinioce.

Daaaa, to je to. To je odgovor. Pustite čašu! – poskočio je profesor.  Ista se stvar događa i s vašim problemima u životu i s vašim teškim mislima. Misliti o njima nekoliko minuta je normalna stvar, i u tome nema ništa loše. Ali ako ih zadržavate u svom umu neko duže vrijeme, osjetit ćete BOL. A ako to radite jako dugo, previše dugo – osjetit ćete se paralizirano, - nećete biti u stanju raditi bilo što drugo.  Važno je razmišljati o određenim događajima ili doživljajima u životu i izvoditi zaključke iz njih, no još je važnije znati kako osloboditi um od tih problema na kraju svakog dana- “pustite da padnu” prije nego što utonete u san.

Zapamtite: PUSTITE ČAŠU NA KRAJU SVAKOG DANA!

Biti prezauzet je izbor. Biti pod stresom je izbor. Biti sretan je izbor. Pazite što će te izabrati.

I za karaj - Kako se zauzeti za sebe Kada zatražiti pomoć?

Ukoliko osjetite simptome stresa i prisutni su nekoliko dana ili dva-tri tjedna, zatražite psihološku pomoć u svojoj lokalnoj zajednici.

Gdje?

  •  centri za mentalno zdravlje ili psihijatrijske ordinacije
  • udruženja psihologa i psihoterapeuta
  • nevladine organizacije koje pružaju psihosocijalnu pomoć i podršku

Komunikacijski kanali pomoći putem

  •  telefona, Skyp-a, Viber-a, on line i mobilnih aplikacija, društvenih mreža.

 

                                                                                                               Autorski članak: dr.sc. Ljiljana Buhač

*** Projekt Udruge hrvatskih branitelja RH - "Jedni za druge u kriznim situacijama", financiran je od strane Ministarstva hrvatskih branitelja

            

Izvorni autor: dr.sc. Ljiljana Buhač/UHB RH/Projekt:Jedni za druge u kriznim situacijama

Autor: