Druga najsiromašnija članica EU: Hrvatska za trećinu zaostaje za prosjekom

14.12.2019. 18:20:00

Hrvatska je i u 2018. godini zacementirala svoju poziciju druge najsiromašnije članice Europske unije prema stvarnoj individualnoj potrošnji građana, koja je lani iznosila 64 posto prosječne kupovne moći EU.


Eurostat navodi da je u godinu dana kupovna moć (AIC) u Hrvatskoj neznatno poboljšana sa 62 posto, koliko je iznosila 2017. godine. U deset godina pomaknuli smo se za 4 postotna poena, a Rumunjska 18! Stvarna individualna potrošnja u Europskoj uniji kreće se od najnižih 56 posto u Bugarskoj do najviših 134 posto u Luksemburgu, odnosno najsiromašniji Bugari žive dva i pol puta lošije od najbogatijih Luksemburžana.

Stvarna individualna potrošnja mjera je materijalnog bogatstva kućanstava kojom se iskazuje dostupnost osnovne robe i usluga bez obzira na to plaćaju li je građani iz svog džepa ili ih osigurava država.

Ukratko, deset država članica zabilježilo je AIC po glavi stanovnika iznad prosjeka EU, a po blagostanju i kvaliteti života vode Luksemburg, Njemačka, Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Finska, Švedska i Francuska.

Stvarna individualna potrošnja u četrnaest je članica do 30 posto niža od prosjeka EU, s tim što Italija, Irska, Cipar i Španjolska zaostaju do 10 posto. Litva, Portugal, Češka i Malta u zaostatku su 10 do 20 posto, a Slovenija, Grčka, Poljska, Estonija, Slovačka i Rumunjska zaostaju 20 do 30 posto od prosjeka.

Hrvatska je na začelju u društvu Letonije i Mađarske sa zaostajenjem 31 do 36 posto ispod prosjeka, a Bugarska je zadnja s 44 posto minusa. Gledaju li se samo tranzicijske zemlje, najveće poboljšanje standarda i kupovne moći građana u posljednjem desetljeću zabilježeno je u Rumunjskoj, gdje je stvarna individualna potrošnja građana skočila s 53 posto prosječne vrijednosti u EU u 2008. godini na 71 posto u prošloj godini.

Uz standardnu potrošačku košaru, AIC uključuje i usluge liječenja i obrazovanja koje pokriva država. Kupovna moć i materijalno bogatstvo rumunjskih građana približava se standardu Slovačke. Slovenija je jedina u desetogodišnjem razdoblju stagnirala, odnosno lagano pala s 80 na 79 posto prosjeka EU, no i dalje je na znatno većoj razini dohotka od Hrvatske.

Češka je postala najuspješnija tranzicijska država i stvarna individualna potrošnja u Češkoj u deset godina skočila je sa 72 na 82 posto prosjeka EU, dok je kupovna moć po glavi stanovnika preskočila 91 posto. Kupovna moć po glavi stanovnika u Hrvatskoj lani je zastala na 63 posto prosjeka EU.

U posljednje tri godine, AIC po glavi stanovnika u odnosu na prosjek ostao je relativno stabilan u većini država članica. Međutim, zabilježeno je osjetno povećanje u Rumunjskoj, Slovačkoj i Litvi, a smanjenje u Švedskoj na 108 i Francuskoj 107 prosjeka EU. Gleda li se okruženje, najveća kupovna moć je u Crnoj Gori – 58 posto prosjeka EU, Srbija je na 48 posto, a Makedonija te Bosna i Hercegovina na 41 posto.

Izvor: Večernji list

Izvorni autor: Dino Brumec

Autor: