Ljudi u sustavu Državnog odvjetništva zgroženi su činjenicom da su u čak dvjema USKOK-ovim akcijama osumnjičenici očito znali da će biti uhićeni. Riječ je o prošlotjednom uhićenju Josipa Škorića, donedavno šefa Hrvatskih cesta, te privođenju HDZ-ova gradonačelnika Otoka Josipa Šarića. Obojica su, bez ikakve dvojbe, znala što im se sprema. Dapače, sve informacije koje su se pojavile proteklih dana potvrđuju da je Škorić točno znao da će mu policija prošle subote ujutro pokucati na vrata. Kad je o Šariću riječ, nije jasno je li znao baš kada će mu policija banuti u kuću.
No obojica su na vrijeme, dakle prije privođenja, dala ostavke – Škorić na funkciju predsjednika Uprave Hrvatskih cesta, a Šarić na mjesto saborskog zastupnika i gradonačelnika. “Nikada se ovakvo nešto nije dogodilo. Bilo je slučajeva da su informacije o finalizaciji akcije procurile jer u zadnji čas za akciju zna vrlo velik krug ljudi, no ovakvo tempiranje uhićenja nije zapamćeno”, uvjerava nas sugovornik iz Državnog odvjetništva, prema čijim je riječima USKOK informacije o upletenosti Josipa Šarića u korupciju imao prije više mjeseci.
U prilog tome govori i činjenica da taj slučaj vodi Sven Mišković, koji je krajem svibnja, nakon što je Ivan Turudić preuzeo DORH, privremeno postavljen na čelo USKOK-a. Tada je sam izjavio kako više neće uzimati nove slučajeve, ali će nastaviti zastupati optužbu u procesu protiv Zdravka Mamića i ostalih.
Hladno reagirao
Evidentno je zato da je već tada, dakle, prije kraja svibnja, Mišković bio zadužen za Škorićev slučaj. Ako se zna da su šefa Hrvatskih cesta i još dvoje osumnjičenih istražitelji prisluškivali gotovo godinu dana, jasno je da se Mišković nakon toga golemog posla nije mogao samo tako odreći tog predmeta. Zasad se Škoriću i ostalima na teret stavlja korupcija između veljače 2023. i veljače 2024. godine, što znači da je krajem prošle godine istraga protiv Škorića već mogla biti pokrenuta.
Zanimljivo, 7dnevno je iz dobro obaviještenih izvora krajem 2023. doznao da se nad Škorićem provodi istraga i da se sprema njegovo uhićenje. Doduše, baš u to vrijeme u tijeku je bio natječaj za novoga glavnog državnog odvjetnika, koji je onda odabrao novog šefa USKOK-a, pa je očito i istraga protiv Škorića čekala rezultate te kadrovske križaljke. U međuvremenu se za Škorića zainteresirao i OLAF, europski ured za borbu protiv prevara. U konačnici je za sve to doznao i Škorić jer je iz vrha Vlade u kolovozu ove godine dobio poziv kojim mu je naređeno da podnese ostavku.
On je to bez opiranja i učinio. Objasnio ju je, doduše, osobnim razlozima, no malo je tko vjerovao da olako napušta čelno mjesto državne cestarske kompanije. “U tom intervalu omogućeno mu je i da se konzultira s odvjetničkim timom, te je na kraju odlučeno da ga se uhiti prošle subote. Svi su znali da će do tog uhićenja doći. Očito je to znao i premijer, koji je hladno reagirao na akciju USKOK-a. Sjetite se samo kakva je bila njegova reakcija kada je uhićen ministar Darko Horvat”, komentira naš sugovornik iz DORH-a. Naime, premijer Andrej Plenković je na konferenciji za novinare, organiziranoj nakon uhićenja ministra Horvata, koje je također realizirano u subotu, najavio da će nazvati ondašnju glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj Šipek.
Važan element
“Sasvim sigurno je indikativan trenutak. Takva žurnost DORH-a u vezi s kaznenim djelima koja su se navodno dogodila 2018. godine. Sada svi mogu vidjeti da DORH i pravosuđe nisu pod HDZ-ovom šapom, ali očito imaju nekakav razlog za žurnost. Ovo se, koliko znam, dogodilo samo jednom, krajem 90-ih godina. Očekujem da DORH obavijesti javnost otkud takva žurnost. Smatram da je apsolutno neprihvatljivo da čujemo komentare ljudi koji ne bi trebali imati nikakvo saznanje o ovome. Očito netko iz sustava pušta informacije novinarima, koji onda to komentiraju i kreiraju dojam nekakve dramatičnosti. Pozivam DORH da se javno očituje o toj dramatičnosti. Državna odvjetnica trebala bi stati pred kamere i objasniti kakve su to žurnosti”, rekao je Plenković dok mu je ministra privodila policija. Sada očito više iznenađenja nema.
Naš sugovornik smatra da odavanje informacija osumnjičenima ozbiljno kompromitira sustav. “Može se dogoditi da informacija o akciji procuri, ali ovakvo pripremanje akcije gotovo u dogovoru s okrivljenim doista dosad nije viđeno. Pravi istražitelji nikada si takvo što ne bi smjeli dopustiti. Naime, iznenađenje kod uhićenja važan je element u pronalasku dokaza, ali i otkrivanju mogućih novih kaznenih djela. Osim toga, moguće je zateći i neke druge počinitelje”, govori nam iskusni istražitelj iz DORH-a.
Njegovo mišljenje, međutim, ne dijeli glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, koji je u više televizijskih gostovanja nakon privođenja Škorića i Šarića objašnjavao kako njihove ostavke uoči uhićenja nemaju veze s curenjem informacija iz pravosudno-policijskog sustava. U intervjuu za Novu TV, na pitanje cure li informacije iz DORH-a i je li Josip Škorić znao što mu se sprema, odgovorio je da nema takav dojam.
Dobra vijest
“Ja nemam takav dojam da je znao. Proveden je postupak, provedeni su izvidi, vrlo uredno, bez ikakvih ometanja. Nemam dojam da je znao, a to što je dao ostavku njegova je stvar. Čitao sam da i nije dao ostavku, nego je ostao savjetnik Uprave”, rekao je. To što se Škorić nedavno maknuo s čelne pozicije HC-a Turudiću nije sumnjivo. “Ne, nije mi nimalo čudno”, poručio je.
Istaknuo je i da zasad nije primijetio da cure informacije iz Državnog odvjetništva. Na pitanje je li premijer Andrej Plenković bio obaviješten o akciji, Turudić kaže da, ako i je, akcija ne bi bila taj dan. “Ne radi se to tako. Pročitao sam u dosta medija da je akcija zasjenila dobru vijest o visokoj ocjeni kreditne agencije. Sigurno nije bilo drago nikomu iz aktualne vlasti da dođe tako dobra vijest i da dođe akcija USKOK-a”, rekao je glavni državni odvjetnik.
S Plenkovićem je u kontaktu, kaže, onoliko koliko posao zahtijeva. Rekao je da apsolutno nije problem procesuirati visokopozicionirane ljude i dodao da će toga biti još. “Mi na tome radimo, provjeravamo navode prijava, postupamo kad postoji osnovana sumnja. Bit će toga još vezano uz druge slučajeve. To je naš posao”, rekao je. Na dan privođenja Josipa Šarića, za kojeg USKOK nakon ispitivanja nije zatražio istražni zatvor, Turudić je gostovao na RTL televiziji.
Na pitanje je li Šarić znao da će biti uhićen, Turudić je odgovorio da ne zna je li znao. “Ja mislim da nije znao. Siguran sam da nije znao od moga dolaska, ali vjerujem da nije znao ni prije. No valja znati da, kada se aparat pokrene, dan, dva prije početka akcije, to onda zna sto ljudi, onda je to teško sakriti. Ne znam tko je te probitke ostvario. Gospodin Šarić podnio je ostavku na mjesto saborskog zastupnika. Znači, uštedjelo se dan, dva da se ne bi moralo obraćati saborskom odboru za skidanje imuniteta. To je njegova volja i stvarno ne mogu u to ulaziti”, rekao je.
Element iznenađenja
Ovdje treba podsjetiti da je posljednje veliko iznenađenje, osim onog Darka Horvata koji je lišen slobode dok je još bio ministar, izazvalo uhićenje Josipe Rimac koja se sada preziva Pleslić. I ona je bila na visokoj poziciji, državna tajnica u ondašnjem Ministarstvu uprave. Iako je čak bila pronašla “bubu” u svom vozilu, Rimac je privedena u svibnju 2020. godine. Premda je uvjeravala da od njezina iskaza baš nitko ne treba strepiti, njezin mobitel izazvao je rijetko viđenu pomutnju u javnom životu Hrvatske. Iz njega su procurile brojne poruke neugodne za aktere na političkoj sceni, među kojima je i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić.
Doduše, Josipi Rimac suđenje još nije počelo te ostaje vidjeti i čuti kako će izgledati iznošenje obrane “kninske kraljice”. Hoće li doista ostati dosljedna svojim riječima na izlasku iz istražnog zatvora kada je poručila: “Izgledam li kao netko tko bi nekog optužio?”
No njezino i uhićenje Darka Horvata bili su, barem što se USKOK-a tiče, posljednje značajne akcije koje su izvedene u potpunoj tajnosti. Tomu još treba dodati uhićenja Tomislava Tolušića i Gabrijele Žalac, no njih je realiziralo europsko tužiteljstvo. Ono zasad još uspijeva zadržati tajnost svojih istraga, barem onog dijela prije finalne akcije. “Taj element iznenađenja ključan je dio kaznenog postupka. Okrivljenici moraju biti u neizvjesnosti, jer tada istražitelji imaju šansu doznati i za neka nova kaznena djela. Mogu očekivati da netko u tom stresu prizna krivnju, odnosno optuži svoje suokrivljenike, i tako olakša rasvjetljavanje slučaja”, zaključuje naš sugovornik.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.