EU i dalje plaća Moskvi milijarde eura za LNG, nije li vrijeme za embargo?

EU će samo ove godine Rusiji uplatiti 9 milijardi eura za ukapljeni prirodni plin, a ruski LNG sada drži do 18 posto opskrbe plinom u Španjolskoj, 15 posto u Francuskoj te 10 posto u Belgiji. S krčkog terminala kažu za N1 da u Hrvatsku do sada nije dopremljen nijedan brod s ruskim LNG-em.

Za razliku od ruskog prirodnog plina koji jedva da više i stiže plinovodima prema EU, situacija s ukapljenim prirodnim plinom (LNG) posve je obrnuta, ukazuje u najnovijoj analizi briselski think tank Bruegel. Od početka rata u Ukrajini, naime, izvoz ruskog LNG-a u EU je – porastao.

Trenutno je Rusija drugi po veličini europski opskrbljivač LNG-om (prvi su Sjedinjene Države, s daleko većim količinama od Rusije), a u europskim se krugovima vode rasprave o tome da li da se LNG stavi na listu ruskih proizvoda čiji je uvoz zabranjen, ili barem neke “mekanije” sankcijske režime. Kao što je poznato, dok su nafta i ugljen već pod sankcijama, s plinom to nije slučaj.

Bruegelovi analitičari smatraju da bi Europa trebala, i prilično bezbolno mogla, raskrstiti s uvozom LNG-a iz Rusije već za zimu 2023./2024. godina te prestati kupovinom ukapljenog plina financirati Moskvu, a razvili su i scenarije kako se to može izvesti. U zaključcima navode da takav prekid uvoza ne bi bio usporediv sa šokovima koji su se lani dogodili kad je dramatično smanjena isporuka ruskog plina plinovodima, te da bi se ruski LNG nadoknadio nabavkom na globalnom tržištu.

Većina LNG-a u Hrvatsku stiže iz SAD-a

Najveći uvoznici ruskog LNG-a u EU su španjolske luke, a one u Belgiji. Danskoj i Francuskoj preuzimaju ostatak. Prema dostupnim podacima i kalkulacijama analitičara, ruski LNG čini do 18 posto opskrbe pinom u Španjolskoj, 15 posto u Francuskoj te 10 posto u Belgiji.

Sudeći prema odgovoru koji je N1 dobio od tvrtke LNG Hrvatska, eventualna europska odluka o embargu ne bi pogodila terminal na Krku i one koji se preko njega opskrbljuju. Naime, kažu nam da do sada nisu zaprimili nijedan brod za prijevoz s LNG-em iz Rusije.

“Većina ukapljenog prirodnog plina pristigla je iz SAD-a, no stizao je i iz raznih dijelova svijeta, počevši od Europe, Trinidad i Tobaga, Katara, Omana, Egipta, Mozambika…”, naveli su. Napominju pritom da je od početka komercijalnog rada, početkom 2021. godine, na krčki plutajući terminal pristalo 65 brodova za prijevoz LNG-a, a 66. je upravo tamo.

Iako to iz LNG Hrvatska ne spominju u svom odgovoru, vjerojatno je da bi, odluči li se EU na embargo, utakmica za dostupnim količinama LNG-a na svjetskom tržištu ipak bila žešća te bi se to onda moglo posredno odraziti i na krčki terminal.

Što se tiče novca koji iz EU-a odlazi u Rusiju za isporučeni LNG, evo o kolikim se iznosima otprilike radi: u godini nakon izbijanja rata u Ukrajini, izvoz LNG-a iz Rusije u EU je procijenjen na 12 milijardi eura, a ukoliko ne dođe do nekih značajnih promjena u odnosu na trenutnu situaciju, EU će ove godine platiti Moskvi dodatnih 9 milijardi eura, navodi se u analizi.

Ruskih je 16 posto opskrbe ukapljenim plinom u EU

EU je prošle godine povećala uvoz LNG-a za 66 posto u odnosu na 2021. godinu, kako bi osigurala opskrbu plinom ugroženu zbog ruskog zavrtanja ventila na plinovodima, a najveći je dio došao iz SAD-a. U prošloj je godini Rusija izvezla u EU 197 teravat sati LNG-a, a to je činilo 44 posto njenog izvoza ukapljenog prirodnog plina, a drugi kupac po veličini bila je Kina gdje je otišlo dodatnih 20 posto. U prvom tromjesečju ove godine, ruski izvoz LNG-a u EU, koji uglavnom dolazi s Yamal LNG terminala, iznosi 51 teravat sati, što je 16 posto europske opskrbe ukapljenim prirodnim plinom te sedam posto ukupnog uvoza prirodnog plina, navode Bruegelovi analitičari.

Više od 90 posto izvoza s Yamal LNG terminala pokriveno je dugoročnim ugovorima (koji, naravno, nisu javno dostupni). Kako je EU kao cilj postavila da do 2027. godine prestane s uvozom fosilnih goriva iz Rusije, i ti će ugovori u tom slučaju biti prekinuti prije isteka rokova. A u međuvremenu? U Bruegelu smatraju da se ruski LNG ne može smatrati pouzdanom komponentom opskrbe plinom te da EU treba djelovati pod preventivnom pretpostavkom da taj izvor može u svakom trenutku biti zaustavljen.

U zaključcima analize se zagovara potpuni embargo uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina, uz opasku da on može biti dizajniran i tako da se dozvoljava kupovina samo ako je ona koordinirana preko EU energetske platforme, ali za ograničene količine i ispod tržišnih cijena.