Raspravlja se o ponovnom uvođenju vojne obveze u nekim europskim zemljama, poput Nizozemske i Rumunjske, dok su Litva i Švedska već ranije ponovno uvele obvezni vojni rok. Ova nova geostrateška situacija u Europi pokrenula je pitanje vojnog roka i otvorila rasprave unutar tih zemalja. Međutim, većina europskih članica NATO-a, uključujući Tursku, već je ukinula obvezni vojni rok.

Rat u Ukrajini ponovno je aktualizirao pitanje uvođenja vojnog roka u mnogim europskim zemljama, ali ova tema je prije svega politička i izaziva velike rasprave unutar tih zemalja. Na primjer, njemački kancelar Olaf Scholz odbacio je prijedlog svog ministra obrane o uvođenju obveznog vojnog roka, piše Jutarnji list.

U Francuskoj se razmatra mogućnost da se postojeća "light vojna obveza", koja uključuje mjesec dana dobrovoljnog volontiranja u korist zemlje, učini obveznom, uz dodatak mjeseca provedenog u vojnim objektima. Nizozemska i Rumunjska također raspravljaju o ponovnom uvođenju vojnog roka, dok su Litva i Švedska već ranije obnovile obvezni vojni rok.

U Hrvatskoj je obvezni vojni rok suspendiran 2008. godine i zamijenjen dragovoljnim vojnim osposobljavanjem. Tijekom proteklih godina, neki ministri obrane pokušavali su ponovno aktivirati vojni rok, ali su ti pokušaji propali. Nedavno je ministar Mario Banožić pokušao reintroducirati obvezni vojni rok, ali je taj prijedlog odbijen od strane premijera.

Jedan od glavnih izazova uvođenja obveznog vojnog roka je nedostatak interesa mladih za vojni poziv. Nedavno je samo 56 mladih dragovoljno stupilo na vojnu prisegu, dok je prosjek svakog naraštaja od 2021. bio oko 150 ročnika. Čak ni povećanje mjesečnih naknada za dragovoljno služenje vojnog roka za 80 posto, s 398,40 na 700 eura, nije privuklo nove kandidate. U slučaju uvođenja obveznog vojnog roka, očekuje se da bi se veći broj osoba pozvalo na priziv savjesti i završio na civilnom služenju vojnog roka, što bi narušilo cijeli koncept vojnog roka. Zbog toga je obvezni vojni rok bio zamrznut prije 15 godina. Oružane snage već duže vrijeme suočavaju se s nedostatkom mladih kadrova.

Pritisak na proračun također predstavlja veliki problem uvođenja obveznog vojnog roka. Procjenjuje se da bi godišnje bilo potrebno izdvojiti oko pola milijarde kuna te zaposliti između 1000 i 2000 ljudi koji bi bili odgovorni za obuku i upravljanje s vojnicima, kako bi sustav vojnog roka funkcionirao. Ovo bi značajno opteretilo proračun zemlje.

Načelnik Glavnog stožera, admiral Robert Hranj, naglasio je u svom autorskom tekstu u Hrvatskom vojniku da trenutni nepovoljni demografski trendovi ozbiljno otežavaju popunu oružanih snaga kvalificiranim osobljem, posebno pilotima, tehničkim osobljem i građevinarima. Popunjenost OSRH kvalitetnim ljudima postaje jedno od najvažnijih pitanja za daljnji uspješan razvoj vojske.

Rasprava o ponovnom uvođenju vojne obveze u Europi je aktualna, no većina europskih članica NATO-a je ukinula obvezni vojni rok. U Hrvatskoj je obvezni vojni rok suspendiran 2008. godine, a nedostatak interesa mladih za vojni poziv i pritisak na proračun predstavljaju glavne prepreke za njegovo ponovno uvođenje.