Europa se sprema za vojnu invaziju: Hrvatskoj poslali poruku što hitno treba napraviti

10.07.2025. 11:52:00

Europska komisija predstavila je u srijedu svoju prvu strategiju za stvaranje zaliha, poručivši kako bi države članice trebale razviti rezerve lijekova, agregata i sirovina kako bi bile spremnije u slučaju vojne invazije, pandemije ili prirodne nepogode.

Prema planu, zemlje članice trebale bi razmotriti i hitne zalihe sredstava za pročišćavanje vode, opreme za popravak podmorskih kabela, dronova i mobilnih mostova koji bi se mogli koristiti u ratnim sukobima, piše Guardian.

Podsjetimo, početkom godine europskoj javnosti preporučeno je da kod kuće drži zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština dovoljne za 72 sata, kako bi se lakše nosili s eventualnim vojnim napadom, prirodnom katastrofom, nestankom struje ili velikom industrijskom nesrećom.

Prvi plan obrane

U sklopu nove strategije, europski dužnosnici rade na planovima što bi točno vlade trebale skladištiti i kako ojačati pripravnost za zdravstvene krize poput pandemija, ali i prijetnji poput antimikrobne rezistencije ili kemijskih, nuklearnih i bioloških incidenata.

Povjerenica Europske komisije za upravljanje krizama, Hadja Lahbib, poručila je kako prijetnje poput vojnih napada i ekstremnih vremenskih nepogoda više nisu daleka opasnost. “Znamo s čime se suočavamo… hibridni napadi, nestanci struje, ekstremni vremenski uvjeti i širenje bolesti. To više nisu udaljeni rizici. Zato spremnost izmičemo s margine i stavljamo je u prvi plan naše obrane,” istaknula je Lahbib.

Nova strategija rezultat je iskustava iz pandemije covida-19, kada su članice EU-a grčevito pokušavale osigurati maske i medicinsku opremu za vlastite potrebe, što je dovelo do nestašica u najugroženijim dijelovima. Komisija je kao pozitivan primjer izdvojila Finsku, Estoniju i Češku, koje već tradicionalno imaju razvijene sustave skladištenja.
Uspostava nadzora otpadnih voda

Strategija predviđa i redovito ažurirane, iako neiscrpne, popise ključnih dobara prilagođenih različitim kriznim situacijama. Do 2026. godine EU planira uspostaviti centar za kritične sirovine koji bi u ime zainteresiranih tvrtki zajednički nabavljao robu i organizirao zalihe. Do iste godine trebao bi biti dovršen i popis lijekova i medicinskih tehnologija koje će se prioritetno skladištiti ili zajednički nabavljati.

Kako bi se potaknula proizvodnja inovativnih lijekova i medicinskih tehnologija, kreditna shema koju podupire Europska investicijska banka udvostručit će svoj budžet na 200 milijuna eura do 2027.

Dodatno, EU radi na uspostavi sustava nadzora otpadnih voda koji bi trebao funkcionirati kao svojevrsni “radar za rano upozoravanje” na zarazne bolesti, i to prije nego što se pojave prvi simptomi. Tijekom pandemije stručnjaci za javno zdravstvo isticali su kako su uzorci kanalizacije isplativ način za praćenje zdravstvenih prijetnji.

Sezona požara

Unija već raspolaže flotom protupožarnih zrakoplova i helikoptera, medicinskim zrakoplovima za evakuaciju, medicinskom opremom i terenskim bolnicama. Kako sezona požara u Europi jača, vatrogasci su u srijedu i dalje gasili požare na rubu Marseillea, Komisija je poručila kako će trebati dodatni helikopteri ili laki zrakoplovi za zaštitu područja koja su sve ugroženija.

Nova strategija dolazi i nakon što je danska premijerka Mette Frederiksen ponovila u Europskom parlamentu kako bi EU do 2030. trebao biti spreman samostalno se braniti. “Rusko ponovno naoružavanje znači da bi unutar dvije do pet godina mogli predstavljati vjerodostojnu vojnu prijetnju Europi i NATO-u,” upozorila je Frederiksen.

Izvor: dnevno/Foto: Fah

Izvorni autor: I.J.

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.