Europa zabrinuta zbog smanjene isporuke ruskog plina

Ruski plinski div Gazprom u ponedjeljak počinje rutinsko 10-dnevno održavanje plinovoda Sjeverni tok 1 - a Njemačka i ostale europske zemlje zabrinuto prate iščekujući hoće li plin ponovo poteći.

Godišnji radovi na dva cjevovoda najavljeni su puno prije. Postoji strah međutim  da bi - dok su zbog invazije na Ukrajinu odnosi Rusije i Zapada na najnižoj razini godinama - Gazprom mogao iskoristiti mogućnost da jednostavno zatvori ventile. 

"Putin će zatvoriti slavinu za plin ... ali hoće li je ponovno otvoriti?", piše na internetskoj stranici njemačkog dnevnog lista Bild.

"Suočeni smo sa situacijom bez presedana - sve je moguće", rekao je zamjenik njemačkog kancelara Robert Habeck na javnom radiju tijekom vikenda.   

"Moguće je da će plin još jednom poteći, čak i na višoj razini volumena nego prije", rekao je.

Međutim, upozorio je "moguće je da ništa ne stigne i još uvijek moramo biti pripremljeni na najgore" dok se Europa bori za to da ne bude više ovisna o ruskim energentima.

Barem jedno pitanje riješeno je tijekom vikenda, kada je Kanada pristala Njemačkoj vratiti turbine potrebne za održavanje plinovoda Sjeverni tok 1, unatoč prigovorima Ukrajine.

Njemački kancelar Olaf Scholz, preko svog glasnogovornika, u nedjelju je "pozdravio odluku naših kanadskih prijatelja" da daju, kako je Ottawa nazvala, vremenski ograničenu i opozivu dozvolu za Siemens Canada da dopusti povratak stroja.

Rusija je inzistirala da treba vratiti stroj prije nego što može povećati protok nakon nekoliko tjedana značajnih rezova.

Ukrajina je, međutim, prošli tjedan optužila Berlin da je popustio pred ruskom "ucjenom" nakon što je Moskva za smanjenje opskrbe okrivila popravke, a ne tržišne uvjete uzrokovane ratom u Ukrajini.

Moskva je zadnjih tjedana smanjila opskrbu za 60 posto, okrivljujući za to nedostatak turbine, premda je Berlin osudio ono što naziva "političkom" odlukom.

Ta smanjenja posredno su utjecala na opskrbu brojnih država EU-a, uključujući Poljsku i Bugarsku, koje su doživjele potpunu obustavu.

Berlin je objasnio da bi iz tehničkih razloga bilo teško za Gazprom u potpunosti zaustaviti isporuke Sjevernim tokom.

Kao što je Habeck rekao, "to nije kao slavina" za vodu koja se može jednostavno otvoriti ili zatvoriti.

Sjeverni tok 1 najduži je podmorski plinovod na svijetu, koji prolazi ispod Baltičkog mora od Rusije do Njemačke i u funkciji je već desetljeće.

Njemačka uvozi oko 35 posto plina iz Rusije, u usporedbi s 55 posto prije početka sukoba u Ukrajini.

Internetska stranica Sjevernog toka pokazuje da se plin koji stiže u njemački grad Lubmin i dalje šalje u Belgiju, Dansku i Francusku, kao i Britaniju i Nizozemsku.