Europska unija pred krizom bez presedana

Europska unija navikla je na krize, ali ona koja se sada nadvija mogla bi zasjeniti sve prethodne. Dok se 27 čelnika država članica okuplja u Bruxellesu ovog četvrtka, svjesni su da bi se sigurnosna arhitektura uspostavljena nakon 1945. – koja uvelike ovisi o potpori Sjedinjenih Država – mogla urušiti u bilo kojem trenutku. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću dodatno je aktualizirao pitanja suverenosti i obrane, a europski dužnosnici svjesni su da je vrijeme za konkretne poteze. No, neki se već pribojavaju da bi sve moglo poći po zlu.

Dok francuski predsjednik Emmanuel Macron poziva na "buđenje", a budući njemački kancelar Friedrich Merz dramatično upozorava da je "pet minuta do ponoći", insajderi tvrde da je situacija još gora – događaji se odvijaju brže nego što Europa može reagirati. „Najgori scenarij bio bi da SAD uskoro objavi sporazum koji u velikoj mjeri prihvaća ruske zahtjeve, a zatim Europi i Ukrajini poruči da ga prihvate ili odbiju“, upozorava Malcolm Chalmers, zamjenik generalnog direktora Kraljevskog instituta za ujedinjene službe u Londonu.

No, zabrinutost ne izazivaju samo postupci SAD-a. I unutar EU-a postoje neslaganja koja bi mogla otežati donošenje ključnih odluka. Iako hitno sazvani summit signalizira odlučnost u pronalaženju rješenja, diplomati se već pripremaju za otpor proruskih čelnika predvođenih mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, koji bi mogao otežati postizanje dogovora.

Broj tema na dnevnom redu i duboke podjele unutar Unije daju ovom summitu potencijal da krene u nepredvidivim smjerovima. Čelnici će raspravljati o hitnom preusmjeravanju resursa za jačanje nacionalnih vojski, dok istodobno nastoje zadržati podršku Ukrajini – primjerice, potvrdom njezina puta prema članstvu u EU. Također će razmatrati nove sankcije protiv Rusije, ali neće biti lako postići konsenzus.

"Isključili smo sunce i sad plaćamo grijanje"

Tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu i tek šest tjedana nakon Trumpova povratka u Bijelu kuću, europski čelnici sastaju se u trenutku kada je transatlantski savez na velikoj kušnji. Početni optimizam nakon nedavnih susreta Macrona i britanskog premijera Keira Starmera s Trumpom brzo je splasnuo. Usijanje je dosegnuto nakon kaotičnog sastanka Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu te Trumpove odluke da obustavi vojnu pomoć Ukrajini.

Iako EU tradicionalno nije financirao vojnu pomoć, čelnici sada razmatraju kako stvoriti zajedničke mehanizme za obrambene troškove. „Izdaci za obranu postaju fiksni trošak. Isključili smo sunce i sada moramo svakodnevno plaćati grijanje… Svaki dan treba financirati streljivo, barem sljedećih nekoliko godina, dok Trump ne umre“, izjavio je jedan europski dužnosnik za Politico.

Jedna od ključnih tema summita bit će prijedlog predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen za osiguranje do 800 milijardi eura dodatnih sredstava za obranu u nadolazećim godinama. Konkretno, plan uključuje posudbu 150 milijardi eura državama članicama za financiranje paneuropske vojne opreme, uključujući protuzračnu i proturaketnu obranu, topničke sustave, rakete, streljivo i dronove. Von der Leyen također predlaže fleksibilizaciju pravila o fiskalnoj potrošnji kako bi se omogućilo povećanje vojnih izdataka na razini EU-a. Ako bi članice povećale obrambene izdatke za 1,5 posto BDP-a tijekom četiri godine, to bi značilo dodatnih 650 milijardi eura u zajednički obrambeni fond.

Diplomati još uvijek analiziraju prijedlog, ali mnogi ga vide kao ključni prvi korak prema većoj strateškoj autonomiji Europe.

Zamrznuta ruska imovina i problem Mađarske

Još jedna tema bit će korištenje zamrznute ruske imovine, koja od početka rata u Ukrajini iznosi oko 200 milijardi eura. Dok se kamate od te imovine već koriste za financiranje pomoći Ukrajini, sve je veća podrška ideji potpune zapljene sredstava, iako pravne prepreke i potencijalna financijska nestabilnost izazivaju zabrinutost.

Očekuje se i da će summit podržati plan EU-a o isporuci najmanje 1,5 milijuna komada topničkog streljiva Ukrajini do kraja godine, zajedno s drugim vojnim potrepštinama. No, Mađarska se tome oštro protivi, što dodatno komplicira pregovore.

Unatoč nesuglasicama, EU će nastaviti pružati financijsku pomoć Ukrajini. Predviđeno je da ove godine iz EU-ova mehanizma za potporu Kijevu bude osigurano 30,6 milijardi eura.

Dok europski čelnici nastoje pronaći rješenja, ukrajinska strana ostaje odlučna. Unatoč Trumpovoj odluci o obustavi pomoći, ukrajinski dužnosnici naglašavaju da neće odustati od borbe i da neće prihvatiti nikakav mirovni sporazum koji bi bio nepravedan za njihovu zemlju.

Summit u Bruxellesu mogao bi označiti prekretnicu – hoće li Europa uspjeti osigurati vlastitu obrambenu autonomiju ili će neslaganja unutar Unije oslabiti njezinu sposobnost odgovora na rastuće izazove? Odgovor bi mogao stići vrlo brzo.