Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj u kolovozu iznosila je 4,6 posto. To je blagi rast u odnosu na srpanj (4,5%), dok je u istom mjesecu prošle godine stopa bila znatno niža – 3 posto.

U cijeloj eurozoni inflacija je također u blagom porastu te je u kolovozu dosegla 2,1 posto, nakon što je prethodna dva mjeseca iznosila 2 posto.

Među članicama eurozone najvišu inflaciju bilježi Estonija (6,2 posto), a odmah iza nje nalazi se Hrvatska. Slijede Slovačka (4,4 posto), Latvija i Austrija (po 4,1 posto). Njemačka bilježi 2,1 posto, Italija 1,7 posto, dok je inflacija u Francuskoj svega 0,8 posto. Najniža stopa zabilježena je na Cipru, gdje je čak došlo do deflacije (-0,1 posto).

Za razliku od eurozone, u Hrvatskoj inflacija sustavno ostaje među najvišima. Vladajući političari i guverner HNB-a to pripisuju turističkoj sezoni i rastu plaća. No, ta se objašnjenja teško uklapaju u podatke: inflacija je u Hrvatskoj tradicionalno viša tijekom zimskih mjeseci nego ljeti, a značajniji rast očekuje se upravo u prosincu i siječnju.

Ono o čemu se rijetko govori jest utjecaj državne potrošnje. Proračunska potrošnja nastavlja snažno rasti, unatoč sve slabijem punjenju proračuna. Bez promjene te politike, značajniji pad inflacije teško je realno očekivati.