Francuski profesor i bivša čelnica Srpskog instituta za diplomaciju uz podršku Glavaševića napali predsjednicu zbog Praljka: Odgovorio im Mišetić
Kako smo već pisali predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je na obljetnicu smrti generala Slobodana Praljka podijelila njegovu fotografiju na svojoj službenoj Facebook stranici, te ju je zbog toga napala bivša premijerka Jadranka Kosor. Isto tako predsjednicu su putem društvene mreže Twitter napali francuski politolog Loïc Tregoures i bivša čelnica Srpskog instituta za javnu diplomaciju Ana Milošević uz podršku saborskog zastupnika Bojana Glavaševića. Njima je odgovorio odvjetnik generala Ante Gotovine Luka Mišetić koji redovito brani istinu o Domovinskom ratu na društvenim mrežama.
Foto: snimka zaslona
“Dakle, predsjednica Hrvatske je odala počast ratnom zločincu koji je počinio samoubojstvo u prijenosu uživo na izricanju kazne. Revizionizam službeno kao javna politika. I oni će preuzeti predsjedanje Europskom unijom misleći kako je to dobar uzor za buduće kandidate za članstvo u EU”, napisao je na Twitteru Loïc Tregoures, doktor političkih znanosti na francuskom katoličkom sveučilištu u Lilleu.
Tregoures je također ustvrdio da nema razlike između “hrvatskog i srpskog revizionizma glede Bosne”.
Foto: snimka zaslona
Na njegove tvrdnje odgovorio je odvjetnik generala Ante Gotovine Luka Mišetić.
“Uključujete li kao “revizioniste” one koji osporavaju oslobađajuće presude ICTY-a Gotovini, Haradinaju, Perišiću itd.?”, upitao je Mišetić te nastavio:
Prvo, kao što sam opširno napisao, ICTY nije naveo niti jedan dokaz koji bi podržao tvrdnju da je “Hrvatska izravno upletena u zločine u Bosni”. Drugo, ICTY ne tvrdi da je on predstavlja standard povijesne istine, niti je uspostavljen radi toga. Na primjer, države se nisu imale pravo pojavljivati u slučajevima ICTY-a i podnositi zahtjeve, osim u vrlo rijetkim okolnostima. Ne može se tvrditi da je ICTY utvrdio “povijesnu istinu” o sudjelovanju Hrvatske, a da Hrvatskoj nije dano pravo da bude saslušana.
Konačno, Haški tribunal osnovan je kako bi utvrdio odgovornost pojedinih optuženika. Zbog toga se utvrđuje Gotovinina nevinost. Haški tribunal nije osnovan kao “povjerenstvo za istinu” za ratove Jugoslaviji.
Slučaj Srebrenice je drugačiji:
Srebrenički genocid utvrđen je ne samo pred ICTY-em, već i pred Međunarodnim sudom gdje je Srbija bila stranka i imala potpunu priliku da podnese prigovore koji negiraju genocid. Zbog toga bi se od Srbije trebalo zatražiti da prizna genocid u Srebrenici prije odobrenja njenog ulaska u Europsku uniju”, istaknuo je Mišetić.
Na napade se nadovezala bivša čelnica Srpskog instituta za javnu diplomaciju
Objavu profesora Tregouresa podijelila je i Ana Milošević, bivša čelnica Srpskog instituta za javnu diplomaciju u Bruxellesu.
Ona je usput ustvrdila kako je “Hrvatska samo primjer, možda (trenutno) najočitiji. Imajte na umu, ovo je samo vrh puno, puno veće sante leda. I EU se neprekidno kreće ka njoj od devedesetih godina prošlog stoljeća” dodavši kako je slučajno isti dan razgovarala s nekim eurozastupnicima koji su navodno ustvrdili da je rezolucija Europskog parlamenta o izjednačavanju komunističkih i nacističkih zločina bila pogreška, jer za posljedicu ima omogućavanje povijesnog revizionizma.
Inače, Milošević često sudjeluje na konferencijama i panelima gdje govori o Hrvatskoj. Tako je primjerice u lipnju, u Zagrebu sudjelovala na konferenciji gdje je govorila o temi “Politika europeizacije i sjećanja u bivšoj Jugoslaviji”.
Isto tako je sudjelovala na konferenciji “Okvir sjećanja EU i politika sjećanja u Hrvatskoj i Srbiji” u SAD-u, “Hrvatska politika sjećanja u Europskom parlamentu” u Italiji te “Domaća politika sjećanja i odlučivanje hrvatskih europarlamentarca” u Berlinu. Sudjelovala je i u projektu FRAMINAT s ciljem razvijanja inovativnih metodologija za istraživanje kulture sjećanja kojeg je financirala Hrvatska zaklada za znanost.
.
Dok je njenu objavu podijelio saborski zastupnik i nekadašnji član SDP-a Bojan Glavašević, odgovorio joj je Luka Mišetić:
Hrvatska je dosljedno osporavala navode i zaključke Haškog tribunala tijekom pregovaračkog procesa s EU i prije članstva u EU. Pogledajte žalbu Blaškića; Prlića; Šljivančanina; presudu Gotovinu. Postupanje Hrvatske prema ICTY-u nije se promijenilo nakon pristupanja Europskoj uniji.
