U razdoblju od 20 godina Hrvatska je primila, odnosno, zadužila se pozajmicama za više od tri milijarde dolara da bi sredila zemljišne knjige! U tom razdoblju nije napravila ništa, a dugovi i obaveze su ostali. No ključno je pitanje, ako hrvatske gruntovnice i katastri nisu sređeni, a novac je primljen, kamo su nestale te tri milijarde dolara? Da nešto nije u redu sa zemljišnim knjigama u Hrvatskoj, pojedinci upozoravaju već više od 20 godina, bez ikakve reakcije nadležnih ministarstava. Upozoravalo se na otimanje zemljišta, ne nelegalne upise i razvlašćivanje vlasnika ili oduzimanje zemlje od privatnih vlasnika koja bi završila u posjedu Hrvatskih šuma ili Hrvatskih cesta i sl.

Ništa od tih apela nije rezultiralo nikakvim konkretnim akcijama vlada, osim što su te iste vlade iskoristile ovo stanje kako bi se inozemno zadužile, pod izlikom “sređivanja zemljišnih knjiga”. Da je stanje ozbiljnije nego što se pretpostavljalo, nakon duljeg vremena konkretnom analizom potvrdila je ekspertna grupa – Vijeće za gospodarska pitanja predsjednice Republike, koje je za Ured predsjednice izradilo studiju pod naslovom “Administrativne i birokratske prepreke poslovanju i ulaganju”. Studija je objavljena još 2017. godine, ali je završila u mraku gotovo potpune medijske blokade jer nalazi studije upozoravaju na nesposobnost, korupciju i birokratiziranost državne uprave i indiferentnost Vlade da se taj problem riješi, što iz Hrvatske tjera strane ulagače, a Hrvatsku svrstava na pretposljednje mjesto u EU-u po atraktivnosti ulaganja. Na posljednjem mjestu je Malta.

Međutim, na temelju novootkrivenog dokumenta – zahtjeva Republike Hrvatske koji je proslijeđen iz Ministarstva poljoprivrede prema EU-u 2019. godine, u kojem se objašnjavaju ograničenja s hrvatske strane za stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem i traženje prolongiranja za dodatne tri godine, odnosno do 1. srpnja 2023. godine, svi navodi koje je radna grupa za Ured predsjednice navela u svojoj studiji manje-više su potvrđeni. U studiji se nedvosmisleno navodi kako je u Hrvatskoj samo 5 posto emljišnoknjižnih podataka ispravno i pokazuje točne podatke, što je statistički i činjenično zanemarivo. No da bi se “sredilo” 5 posto zemljišnih knjiga, Hrvatska se zadužila za 3 milijarde dolara!

Znaju za probleme

Uz to, ministrica poljoprivrede Marija Vučković je u izjavi novinarima podsjetila da je ministarstvo službeni zahtjev EU-u podnijelo još 15. studenoga 2019., a izrađivao se na temelju podataka dobivenih od Državne geodetske uprave, Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva uprave i Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Dakle, sve te institucije znaju za probleme u katastrima i gruntovnicama, ali se ništa ne poduzima, sve te knjige i evidencije još nisu stavljene izvan snage, a sudovi ih u svojim presudama tretiraju kao vjerodostojne. Isto tako, Ministarstvo poljoprivrede potvrđuje da su do danas postupci osnivanja, obnove i dopune zemljišnih knjiga završeni za 262 katastarske općine, u tijeku je njihova provedba za 72 katastarske općine, a sustav zemljišne evidencije temelji se na 3351 katastarskoj općini.

Zvuči paradoksalno, ali je povijesna činjenica da je još uredbom ministra financija Države Srba, Hrvata i Slovenaca, koja geodetsku izmjeru i zemljišne knjige izrađene po osnovi grafičke geodetske izmjere i sve javne isprave proizašle iz grafičke geodetske izmjere danom 17. 11. 1924. godine stavlja izvan snage uporabe. Međutim, svo to katastarsko nasljeđe, bez obzira na autentičnost i vjerodostojnost, koristi se do danas, doduše, pretvoreno u digitalnu formu. Mora se priznati da su sve hrvatske vlade, bez obzira na to je li riječ o vladama s dominantnim HDZ-om ili SDP-om, pronašle jedinstvenu formulu kako iz europskih i svjetskih financijskih izvora izvući novac u interesu općeg dobra. Strani financijeri pali su na tu priču na temelju koje hrvatske vlade već 20 godina “filaju” enormnim količinama novca za koje nitko ne zna gdje završava i što je njime plaćeno. Na temelju dostupnih podataka i konkretnih ugovora, projekt sređivanja zemljišnih knjiga povukao je najviše novca iz inozemstva, a da se strani financijeri nisu zapitali gdje je on završio. A pitat će, prije ili poslije!

Zasad raspolažemo konkretnim ugovorima o kreditima koje je Hrvatskoj odobrila Međunarodna banka za obnovu i razvoj. Dakle, riječ je o komercijalnim kreditima koje će Hrvatska trebati vraćati, a iznosi su ozbiljni. Tako se Hrvatska 2018. godine (ugovor br. 8900 HR) zadužila za 19,7 milijuna eura. Kredit je, prema ugovoru, namijenjen za “dodatno financiranje Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije”. Njegovo dospijeće je 2028. godina. Godine 2011. Hrvatska uzima kredit od Svjetske banke od 16,5 milijuna eura. Taj kredit odobrio je Odbor izvršnih direktora Svjetske banke 4. kolovoza 2011. na 20 godina s uključenim počekom od četiri godine. Nadalje, godine 2010. Hrvatska uzima još 26 milijuna eura; 2003. – 5 milijuna eura, kao i 2002. godine. Ukupno se na temelju takvih ugovora Hrvatska zadužila za 73 milijuna eura. Ali to nije sve. Uz komercijalne bankarske kredite za popravak zemljišnih knjiga, Hrvatska je bila otvorena i za brojne donacije na tu temu. Raspolažemo nekim konkretnim iznosima. Hrvatska je tako od europskih zemalja “iskamčila” lijep novac ni za što. Najviše su nam dale, isto tako, za Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra od 2002. do 2006. godine, sljedeće zemlje…

Zemlje donatori

– Njemačka: 1,288.000 eura (Njemačko društvo za tehničku suradnju /GTZ/) za definiranje modela katastarskih podataka za katastar nekretnina, razvoj učinkovitog pristupa modernizaciji katastra i zemljišnih knjiga u miješanoj urbano-ruralnoj situaciji i povezivanje lokalne samouprave s registrima u katastru i sudu radi boljeg upravljanja;
– Njemačka: 700.000 eura (Savezno ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvoj /BMZ/ i Njemačko društvo za tehničku suradnju /GTZ/), za proširenje tehničke suradnje za modernizaciju katastarskog sustava u Hrvatskoj vezano uz model katastarskih podataka, nove metode u katastarskoj izmjeri, razmjenu podataka između katastra, suda i jedinica lokalne samouprave,
– Nizozemska: 937.000 eura za katastarski pilot-projekt za modernizaciju postupka katastarske izmjere i obnove katastra i zemljišnih knjiga;
– Velika Britanija: 1,288.000 eura, za pružanje savjetodavnih usluga Vladi Hrvatske u pripremi Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, uključujući prioritetnu izradu planova za sveukupnu modernizaciju uknjižbe nekretnina i katastarskog upravljanja, radi osiguranja da predložena ulaganja budu financijski i institucionalno održiva i imaju pozitivan društveni utjecaj, jačaju vještine projektnog upravljanja putem tehničke, pravne i društvene podrške i edukacije;
– Nizozemska: 95.000 eura radi otkrivanja problema u sustavu uknjižbe i predlaganja mjera za poboljšanje i uspostavu kapaciteta unutar odjela MP-a i DGU-a sposobnih za provođenje obnove i modernizacije putem koordiniranih aktivnosti;
– Norveška: 2,229.000 eura za projekt “CRONO GIP I” za poboljšanje kapaciteta u DGU-u za vektorizaciju i pohranu digitalnih topografskih karata, za poboljšanje kapaciteta u HGI-ju za poduzimanje kontrole kvalitete ortofoto i topografskih karata i zemljišnoknjižnih podataka;
– Norveška: 2,125.000 eura za projekt “CRONO GIP II” za poboljšanje kapaciteta u DGU-u za snimanje i vektorizaciju katastarskih planova, uključujući i privremenu bazu podataka digitalnih katastarskih planova i zemljišnoknjižnih podataka nastavljanje poboljšanja kapaciteta u HGI-ju za temeljne geodetske radove i ponovnu katastarsku izmjeru za ekološki zaštićeno područje;
– Švedska: 1,373.108 eura za izgradnju kapaciteta u DGU-u, MP-u i Jedinici za provedbu projekta za upravljanje i realizaciju domaćih i međunarodnih projekata, podršku i provedbu pilot-projekta za razvoj sustava dokumentarnog
– Norveška: 1,150.000 eura za “CRONO GIP III” projekt vezano uz uknjižbu parcela pomorskog dobra i izradu priručnika za odnosni rad i postupke;
– Švedska: 1,675.000 eura za izgradnju kapaciteta za Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra (faza III) RH za poboljšanje institucijskog kapaciteta DGU-a i MP-a radi provedbe domaćeg sustava upisa u katastar i zemljišne knjige;
– Velika Britanija: 15.000 eura za pružanje savjetodavnih usluga DGU-a u provedbi aktivnosti uspostavljanja Nacionalne infrastrukture prostornih podataka /NSDI/ u Hrvatskoj i njihova usklađivanja s nedavnim INSPIRE-om.
– Norveška: 831.000 eura za projekt “CRONO GIP IV” za nastavak poboljšanja kapaciteta u HGI-ju s ciljem izrade proizvodnih specifikacija za produkte ponovne katastarske izmjere (za DGU) i postupke kontrole kvalitete za njih (za HGI), kao i uspostavljanja sustava za prikupljanje, sistematizaciju, održavanje i vođenje geografskih naziva…

Projekte operacije

U ovom ispisu djelomičnih donacija skupilo se ukupno 19,666.108 eura. Ni u ovom slučaju nije jasno gdje je i u čijim džepovima završio novac koji je RH dobila u obliku nepovratnih sredstava ili kredita s malim kamatama. Novac je izravno uplaćivan na žiro–račune Ministarstva pravosuđa RH, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH, Državne geodetske uprave RH i Ministarstva financija.  Svjetska banka dosad je osigurala podršku u čak 48 ovakvih projektnih operacija u ukupnom iznosu većem od tri milijarde američkih dolara te je odobrila 52 darovnice ukupne vrijednosti od 70 milijuna dolara. Projekt implementacije integriranog sustava zemljišne administracije (ILAS) nadovezuje se na uspješno izvedeni Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra (Uređena zemlja), kojim se pomoglo Ministarstvu pravosuđa, Državnoj geodetskoj upravi i katastarskim i zemljišnoknjižnim odjelima u uspješnom dovršetku prve faze reforme u području zemljišnih knjiga i katastra.

Projekt, koji se prezentirao stranim financijerima, sastojao se od sljedećih komponenti za koje se tražio novac:

Komponenta A: Razvoj zemljišnoknjižnog sustava usredotočit će se na daljnje pojednostavljivanje i automatizaciju sustava zemljišnih knjiga koji vode općinski sudovi pod MP-om, uključujući skeniranje arhiva zemljišnoknjižnih odjela i obnovu zemljišne knjige.
Komponenta B: Modernizacija sustava prostornih informacija i katastra bit će usmjerena na poboljšanje kvalitete i predstavljanje prostornih podataka kojima upravlja i koje održava DGU, te uključuje izgradnju Centra za skeniranje za digitalno arhiviranje katastarskih dokumenata, restrukturiranje područnih ureda DGU-a i modernizaciju katastarskog sustava.
Komponenta C: Poboljšanje digitalnih usluga podržat će razvoj i sustav širenja Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), zatim uspostavu trajne organizacijske strukture za dugoročno upravljanje radom ZIS-a 17 i jačanje institucionalnih kapaciteta za upravljanje ZIS-om, kao i homogenizaciju katastarskih planova
Komponenta D: Projektno upravljanje, poduka i informiranje javnosti podržat će Jedinicu za provedbu projekta, poduku u okviru Projekta, poboljšanje programa edukacije i kampanju informiranja javnosti u vezi s reformom sustava zemljišnih knjiga i katastra.

Dosad nismo uspjeli doznati koje su komponente i u kojem postotku ispunjene.

Kako vratiti novac?

U proteklih 20 godina vlade su se u ime Republike Hrvatske zadužile, kako bi sredile zemljišne knjige, za više od 3 milijarde dolara. Proračuni su da je riječ o ukupno enormnih 5 milijardi dolara, ali potrebno je obraditi sve podatke kako bi se došlo do preciznog iznosa. Kreditori su komercijalne banke i kredite će, nakon dospijeća, i roka od 20 godina, trebati vraćati. Hrvatska je uzela kredite od Svjetske banke, Međunarodne banke za obnovu i razvoj, Europske banke za obnovu i razvoj, kao i darovnice, “grantove”, donacije i novac iz europskih fondova. Iznosi su ozbiljni i njih će trebati vraćati, a nitko ne zna gdje je novac završio. U jednom trenutku, kada se u međunarodnim relacijama postavilo pitanje vraćanja kredita koje je Hrvatska uzela za katastre i gruntovnice, Vlada je agresivno krenula s prijedlogom oporezivanja nekretnina kako bi iz tog poreza vratila novac koji je uzela i potrošila, a nije napravila gotovo ništa. Kada su se, pretpostavlja se, uzeli novi krediti kako bi se vratili oni s dospijećem, od poreza na nekretnine se odustalo. Privremeno.

Osim što je ovo problem financijske, on je i matematičke prirode. Naime, ako su potrošene 3 milijarde dolara da bi se “sredilo” samo 5 posto zemljišnih knjiga, tada jednostavnim izračunom dolazimo do vrtoglavog iznosa od 60 milijardi dolara da bi se sredilo 100 posto hrvatskih zemljišnih knjiga! Ovo su očito bolesni iznosi, isto kao i oni koji su radili takve projekte i kalkulacije i zaduživali zemlju. S obzirom na to da će, kao i u drugim slučajevima, ove dugove vraćati posredno ili neposredno hrvatski građani, bio bi red da se dozna tko ih je odveo u ovo zaduženje, tko je odgovoran i gdje je taj novac koji očito nije završio ondje gdje bi trebao – u hrvatskim gruntovnicama i katastrima.

Oko potrošnje ovolike količine novca za sređivanje zemljišnjih knjiga kontaktirali smo i Vladu koju smo upitali smatraju li da je ovo realan iznos. Također, postavili smo pitanje i je li bilo nepravilnosti u trošenju novca, no do objave teksta nismo dobili odgovor.