Generacijski jaz prema vojnom roku: Kako motivirati mlade na služenje Domovini?

03.02.2025. 08:15:00

U Hrvatsku se vraća služenje obveznog vojnog roka, što je tema koja izaziva podijeljena mišljenja. Dok starije generacije često izražavaju podršku toj ideji, veći dio mladih protivi se služenju vojnog roka. Ovaj stav u očitom je kontrastu s razdobljem Domovinskog rata, kada su mnogi mladi dragovoljno odlazili na prvu crtu obrane, često bez ikakvog vojnog znanja. Pokušajmo razumjeti zašto je došlo do te promjene te kako bismo mogli potaknuti mlade na služenje vojnog roka.

Današnja percepcija služenja vojnog roka

Za razliku od vremena Domovinskog rata, današnje mlade generacije odrastaju u mirnodopskom razdoblju, u društvu koje je usmjereno na individualizam i osobne ambicije. Postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih mnogi mladi danas nisu skloni ideji služenja vojnog roka:

  1. Manjak percipirane prijetnje: Mladi danas ne osjećaju neposrednu ugrozu za sigurnost države. Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije, što mnogi doživljavaju kao jamstvo sigurnosti.
  2. Promjena vrijednosti: Individualizam, fokus na osobni razvoj i karijeru, kao i globalizacija, utječu na to da mladi više cijene osobnu slobodu nego obvezu prema društvu.
  3. Nedostatak interesa za vojnu obuku: Mnogi mladi smatraju vojni rok zastarjelom i nepotrebnom institucijom, osobito u svijetu u kojem tehnologija i diplomacija igraju ključne uloge u održavanju mira.
  4. Strah od gubitka vremena: Mladi često gledaju na služenje vojnog roka kao na gubitak dragocjenog vremena koje bi mogli posvetiti obrazovanju, karijeri ili drugim osobnim interesima.
  5. Društvene predrasude prema vojsci: U nekim dijelovima društva postoji negativna percepcija vojske kao autoritativne institucije, što dodatno odbija mlade.

Usporedba s 1991. godinom

Tijekom Domovinskog rata, mladi su masovno odlazili u obranu zemlje, vođeni osjećajem dužnosti i ljubavi prema Domovini. Motivacija nije dolazila iz osobne koristi, već iz svijesti o važnosti očuvanja hrvatske slobode i identiteta. Iako nepripremljeni, mnogi su prošli kroz ubrzanu obuku i vrlo brzo se našli u borbenim situacijama. Njihova hrabrost i požrtvovnost ostaju inspiracija, no suvremene generacije sve manje vide takve uzore u svakodnevnom životu. Ova razlika može se djelomično objasniti promjenama u obrazovnom sustavu, medijima i općem društvenom diskursu koji manje naglašava domoljublje i kolektivnu odgovornost.

Prigovor savjesti

Jedan od ključnih mehanizama koji će današnja mladež vjerojatno koristiti u izbjegavanju služenja vojnog roka je prigovor savjesti. Prema istraživanjima, velik broj mladih, posebno onih koji dolaze iz urbanih sredina i imaju liberalniji pogled na svijet, odlučio bi se na ovu opciju. Procjene govore da bi i do 30% mladih između 18 i 25 godina moglo podnijeti zahtjev za prigovor savjesti, čime bi se oslobodili obveze klasičnog vojnog roka.

Najveći korisnici ovog prava vjerojatno će biti studenti, mladi profesionalci i osobe koje dolaze iz obitelji s pacifističkim uvjerenjima. Uz to, dio njih izražava stav da je vojska zastarjela institucija te da je ulaganje u moderne tehnologije i diplomaciju bolji način za očuvanje sigurnosti zemlje.

Kako potaknuti mlade na služenje vojnog roka?

Ako želimo potaknuti mlade da promijene svoj stav prema služenju vojnog roka, potrebno je uvesti niz mjera koje bi im približile važnost te obveze:

  1. Edukacija i promicanje domoljublja:
    • Potrebno je kroz obrazovni sustav jačati svijest o važnosti obrane Domovine i uloge vojske u očuvanju mira. Organizacija predavanja, radionica i posjeta vojnim bazama može pomoći mladima da bolje razumiju što vojni rok podrazumijeva.
  2. Poboljšanje uvjeta u vojsci:
    • Mladi moraju vidjeti vojsku kao modernu i profesionalnu instituciju. Ulaganje u bolje smještajne uvjete, opremu i edukaciju može povećati interes za vojni rok.
  3. Poticanje dobrovoljnog služenja:
    • Umjesto obveznog vojnog roka, možda bi bilo učinkovitije ponuditi atraktivne pogodnosti za dobrovoljno služenje, poput financijskih naknada, bodova za upis na fakultete ili pogodnosti prilikom zapošljavanja.
  4. Uvođenje kratkih i fleksibilnih programa:
    • Današnje generacije cijene fleksibilnost. Uvođenjem kratkih programa vojne obuke prilagođenih studentskim i radnim obvezama može se povećati interes za sudjelovanje.
  5. Promicanje pozitivnih primjera:
    • Priče o mladim ljudima koji su služili vojni rok i stekli vrijedne vještine i iskustva mogu inspirirati druge da slijede njihov primjer.
  1. Jačanje civilno-vojne suradnje:
    • Uvođenje programa u kojima mladi mogu sudjelovati u civilnim misijama pod okriljem vojske, poput pomoći u slučaju prirodnih katastrofa, može stvoriti pozitivnu percepciju vojske kao korisne društvene institucije.

Razlozi zbog kojih današnja mladost nije sklona služenju vojnog roka duboko su ukorijenjeni u promijenjenim društvenim okolnostima i sustavu vrijednosti. Ipak, uz odgovarajuće mjere i poticaje, moguće je promijeniti percepciju vojske i istaknuti važnost služenja Domovini. Ključ leži u prilagodbi vojnog sustava potrebama i očekivanjima današnje generacije, čime bi se mladima mogla otvoriti vrata ne samo prema vojnoj obuci, već i prema osobnom razvoju i doprinosu društvu.

 

AUTOR: Kristijan Fereža/PDN

Izvorni autor: Kristijan Fereža/PDN/Foto:Ilustracija/S. Bura/mj

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.