Glavni rabin izraelske vjerske zajednice u Beču upozorava na trajni antisemitizam

05.03.2021. 20:06:00

Istaknuti internetski panel na temu "Kontinuitet i aktualnost antisemitizma" otvorio je novi niz događanja bečkih teoloških fakulteta s istraživačkim centrom "Religija i transformacija u suvremenom društvu" i "Institut Sir Peter Ustinov". Izvori, ekscesi i oblici antisemitizma u povijesti do danas bili su u fokusu internetskog panela kojim su bečki teološki fakulteti u četvrtak navečer održani zajedno s bečkim istraživačkim centrom "Religija i transformacija" u suvremenom društvu "i„ Institut Sir Peter Ustinov ". Glavni rabin izraelske vjerske zajednice u Beču Jaron Engelmayer upozorio je na tri trenutna "žarišta" koja su služila antisemitskim afektima: islamizam, desni ekstremizam i anticionizam. Pozadina događanja je obilježavanje 600. godišnjice uništenja židovskih zajednica u tadašnjem Vojvodstvu Austriji u "Wiener Gesera" 12. ožujka 1421. godine. Prema Engelmayeru, islamizam treba jasno razlikovati od islama kao religije i treba ga više shvatiti kao politički i vjerski motivirani ekstremizam. Anticionizam uglavnom služi kao izgovor: "Nisam antisemit, ali mogu kritizirati Izrael". Posljednjih se desetljeća, međutim, i svijest stanovništva pozitivno promijenila: "Članovi zajednice rekli su mi da u 50-ima i 60-ima niste mogli hodati ulicama sa židovskim simbolima. To je sada drugačije." Ferenc Simon, bečki biskupijski povjerenik za kršćansko-židovsku suradnju, dodao je da gledanje na drugu stranu i nedostatak razmišljanja predstavljaju dodatne izvore opasnosti. Suživot kršćanstva i židovstva mnogo se puta pokazuje i dokazuje u svakodnevnom životu. Martha Keil, ravnateljica Instituta za židovsku povijest u Austriji, naglasila je da obilježavanje 12. ožujka 1421. ne bi trebalo biti ograničeno na nasljednike žrtava. To mora biti "dio kolektivne memorije sveučilišta, grada Beča i Republike Austrije". Ali samo sjećanje nije dovoljno, moraju slijediti procesi učenja i mjere. ÖVP Europska ministrica Karoline Edtstadler također je u pozdravnoj poruci osudila porast antisemitskih incidenata i pozvala  na nacionalnu strategiju protiv antisemitizma koju je austrijska vlada predstavila u siječnju i na nedavno doneseni Zakon o austrijsko-židovskoj kulturnoj baštini kojim će izraelsko Društvo u Austriji dobiti godišnja posebna sredstva u iznosu od četiri a u budućim donacijama milijun eura. Austrija ozbiljno shvaća borbu protiv antisemitizma i vodi pionirsku ulogu u Europi, rekao je Edtstadler. Konačno, Austrija ima i posebnu povijesnu odgovornost. Direktorica Instituta za empirijska društvena istraživanja Eva Zeglovits pružila je informacije o empirijskim istraživanjima fenomena antisemitizma. 2018. provela je studiju u ime austrijskog Parlamenta koja je istraživala stavove stanovništva o toj temi. Predsjedavajući odbora "Instituta Sir Peter Ustinov" Hannes Swoboda podsjetio je na prigovore nekih ljudi prilikom otkrivanja spomen obilježja austrijskim žrtvama Shoaha 2000. godine. U to vrijeme postojali su strahovi da bi spomen obilježje moglo imati negativan utjecaj na tvrtke na tom području. Éva Kovács, znanstvena direktorica Instituta za proučavanje holokausta Simona Wiesenthala, pružila je informacije o antisemitskim zbivanjima u Mađarskoj: za razliku od zapadne Europe, "antisemitski stavovi" šire se na Istoku. Lijevi antisemitizam tamo igra puno manju ulogu u akademskom diskursu, iako se mogu pokazati jasni znakovi anticionizma. Helga Embacher sa „Instituta za suvremenu povijest“, Sveučilišta u Salzburgu naglasila je važnost konteksta u kojem se javlja antisemitizam. Ne postoji nešto poput " muslimanskog antisemitizma, jer su posebno muslimani vrlo heterogena skupina.

Trodijelni niz događaja

Internetski događaj označio je početak trodijelnog niza događanja pod nazivom "Kontinuitet i aktualnost antisemitizma. Austrijski i globalni izazov". Uz dva susreta koja će voditi bečka teologinja prof. Regina Polak, slijedi dvodnevni kongres krajem svibnja na Sveučilištu u Beču. Panel 28. travnja (početak: 16 sati) naslovljen je naslovom "Iskustva i izazovi u austrijskoj kulturi sjećanja." Bečki vjeroučitelj i predsjednik koordinacijskog odbora za kršćansko-židovsku suradnju prof. Martin Jäggle, ravnatelj Židovskog muzeja Hohenems, Hanno Loewy, zamjenica upravitelja Instituta za odgoj i obrazovanje za holokaust BMBWF-a, Victoria Kumar, ravnateljica instituta, govorit će kao predstavnici židovsku religije na KPH Beč / Krems, Awi Blumenfeld, Christoph Konrath iz parlamentarnog istraživačkog odjela i katolički novinar i urednik "Furchea" Otto Friedrich. Događanja će biti zaključena dvodnevnom konferencijom od 27. do 28. svibnja, koja će se znanstveno baviti pitanjem antisemitizma na globalnoj razini, u austrijskom kontekstu sa stajališta teologije i sa stajališta praktičnog bavljenja antisemitizmom. Među govornicima su povjerenik OESS-a za borbu protiv antisemitizma, rabin Andrew Baker, Andreas Peham iz dokumentacijske arhive austrijskog otpora, književnik Doron Rabinovici, lingvistica Ruth Wodak i drugi.

Beč, 5. ožujka 2021. (KAP)

http://www.ustinov.at/2021-kontinuit%C3%A4t-und-aktualit%C3%A4t-des-antisemitismus-eine-%C3%B6sterreichische-und- globale-herausfrage )

 

Preveo i za objavu pripremio: Marko Štrok

Izvorni autor: PRIPREMIO: Marko Štrok/PDN/Foto:google

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.