Godišnji dodatak na mirovinu stiže idući tjedan, blokirani umirovljenici bez brige oko ovrhe

Godišnji dodatak na mirovinu stiže idući tjedan, blokirani umirovljenici bez dodatne prijave Fini

Zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) potvrdio je da će idućeg tjedna započeti isplata prvog godišnjeg dodatka na mirovinu, prava uvedenog u sklopu nedavne mirovinske reforme. Prema informacijama portala Mirovina.hr, izračuni su već automatski napravljeni za sve umirovljenike, a točan datum isplate bit će službeno objavljen tijekom tjedna.

Godišnji dodatak postaje trajni dio mirovinskog sustava, a o njegovoj će visini Vlada odlučivati svake godine u listopadu, neposredno prije rebalansa državnog proračuna. Trenutačno iznosi šest eura po godini staža, pa će umirovljenik s 30 godina radnog staža u prosincu primiti 180 eura. Iako mnogi ocjenjuju da je iznos skroman, očekuje se da će se godišnji dodatak u budućnosti postupno povećavati. Prema riječima zamjenika ravnatelja HZMO-a Ive Bulaje, država će ove godine za ovu mjeru izdvojiti više od 215 milijuna eura.

Važna je i činjenica da se godišnji dodatak ne oporezuje, ne ulazi u cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje te je u potpunosti izuzet od ovrhe. Budući da će se isplaćivati odvojeno od redovne mirovine, umirovljenici neće nenamjerno prijeći mjesečni prag od 600 eura, iznad kojeg se plaća porez na dohodak. Iako se porez na sve mirovine planira ukinuti — izmjene zakona očekuju se 2026., a primjena od 2027. — procjene govore da bi se do tada, zbog rasta mirovina, više od polovice umirovljenika moglo naći u tzv. “poreznim škarama”.

Ovrhe i zaštićeni računi

Dio umirovljenika, osobito onih s blokiranim računima, zanima kako će tehnički izgledati isplata dodatka. Jedna umirovljenica tako je upitala treba li dodatak posebno prijaviti Fini kako bi bio uplaćen na zaštićeni račun.

“Trebamo li mi koji smo ovršeni napraviti prijavu primanja na Fini, kako bi nam taj dodatak sjeo na zaštićeni račun”, pitala je jedna umirovljenica koju zanima hoće li ‘trinaesta mirovina’ biti ovršena kao što se provodi ovrha na ‘normalnoj’ mirovini.

Kod ovrhe, poručuju stručnjaci, treba biti oprezan. Iako godišnji dodatak nije podložan ovrsi, umirovljenici koji su već pod ovrhom moraju imati otvoren zaštićeni račun. U pravilu, svatko tko ima ovrhu na mirovini već ima i zaštićeni račun upravo zato da mu se ne ovrši cijela mirovina.

U slučaju novih ovrha, važno je što prije otvoriti zaštićeni račun. Nije potrebno podnositi posebnu prijavu Fini, budući da se primanja izuzeta od ovrhe automatski uplaćuju na zaštićeni račun. Stručnjaci pojašnjavaju da dodatni koraci nisu potrebni: ako je umirovljenik već pod ovrhom, zaštićeni račun postoji, a sva primanja izuzeta od ovrhe automatski se usmjeravaju na njega. Kod novih ovrha, jedina je obveza otvoriti zaštićeni račun na vrijeme kako redovna mirovina i godišnji dodatak ne bi bili izloženi riziku pogrešne naplate.

Isplata nacionalne naknade za starije za studeni

HZMO je u međuvremenu priopćio i da u ponedjeljak, 15. prosinca 2025., počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za studeni korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama.

Nacionalnu naknadu za starije osobe primit će 19 161 korisnik (80,25% žena i 19,75% muškaraca), za što je iz Državnog proračuna osigurano 2.953.442,60 eura. Od 1. siječnja 2025. nacionalna naknada za starije osobe iznosi 154,50 eura.

Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života i ima prebivalište na području Republike Hrvatske u neprekidnom trajanju od 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva, što je temeljni uvjet. Uz to, moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani kriteriji: da osoba nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju, da njezin prihod i/ili prihod članova kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe (309,00 eura), da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi, da joj nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi te da nije sklopila ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenja ugovora.

Pravo na nacionalnu naknadu pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi propisani uvjeti. Korisniku mirovine pravo pripada od prvog dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvog dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Zahtjev za nacionalnu naknadu može se podnijeti bilo kada, i to osobno u područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta, preporučenom poštom ili elektronički putem sustava e-Građani.