HLADAN TUŠ U Vladu stigao dopis iz Bruxellesa: Nema produljenja roka, gubimo milijarde za obnovu!

Plenković je 27. prosinca rekao kako se nada da će Europska komisija uvažiti našu argumentaciju

Hrvatska Vlada, kako Jutarnji doznaje, dobila je pismo iz Europske komisije vezano uz našu ideju da nam se produlji rok za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti, pa ćemo morati, sada je sasvim sigurno, dio od 5,1 milijardi kuna vraćati jer ih nećemo stići potrošiti do lipnja.

U dopisu tako piše kako je jasno kako pravila Fonda solidarnosti nalažu da nema niti razmatranja produljenja roka od 18 mjeseci za iskorištavanje sredstava od dana kada nam je novac isplaćen i kako je krajnji rok za to 17. lipnja.

Hladan tuš za Vladu stiže i u ostatku dopisa gdje se izričito kaže kako se od Hrvatske očekuje da već do sredine siječnja pošalje akcijski plan korištenja sredstava iz Fonda, koji će sadržavati informacije o tome što je već isplaćeno, plan za isplate sa rokovima i potencijalne mjere za otklanjanje nepredviđenih poteškoća. U tom smislu, savjetuju da se sva tijela za provedbu koriste modalitetima koje je izradilo Ministarstvo kulture.

A tu se nemamo čime pohvaliti jer smo od 5,1 milijardu kuna, od podnesenih zahtjeva od 313 milijuna kuna, do danas isplatili mizernih 119 milijuna kuna, odnosno tek 2,3 posto od ukupnih sredstava koja su nam na raspolaganju.

Traži se i da što prije pošaljemo detaljne informacije o korištenju sredstava Fonda, sa svim potpisanim ugovorima, u brojkama i postocima.

A brojke do danas izgledaju tako da smo zaprimili ukupno 545 projekata vrijednosti čak 11,9 milijardi kuna, a sklopljeno je 316 ugovora u vrijednosti 8,4 milijarde kuna.

Dakle, imamo ugovoreno i više projekata nego što možemo financirati iz Fonda, ali se sredstva ne isplaćuju, a jedino se to računa.

Europska komisija traži i da se pošalje odluka Vlade o osnivanju posebnih odjela u okviru Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja koji su uspostavljeni isključivo za rad na Fondu. Posebne službe unutar Ministarstva oformljene su tek u prosincu prošle godine, godinu dana od dobivanja sredstava.

Podsjećaju također kako su sredstva Fonda solidarnosti namijenjena za hitne operacije nakon šteta, dok se za ostale projekte mogu koristiti sredstva drugih fondova.

Već smo ranije pisali kako prema sadašnjim regulativama Fonda solidarnosti, sredstva koja smo dobili za obnovu javnih zgrada nakon zagrebačkog potresa u prosincu 2020., moramo potrošiti do lipnja 2022. i da se ne može tražiti produljenje roka, što su nam bili potvrdili nedavno i u Europskoj komisiji. No, Vlada se nadala da će uspjeti uvjeriti Komisiju da nam zbog progresivnih šteta koje su nastale nakon drugog, petrinjskog potresa, mogu progledati kroz prste i produljiti rok. Iako nam je i nedavno Europska komisija na naš upit pojasnila kako pravila Fonda solidarnosti ne predviđaju produljenje roka od 18 mjeseci i da ne postoji presedan u kojem je tako nešto traženo ili odobreno u prošlosti, iz Vlade su odgovarali kako je nedavno održan radni sastanak s Europskom komisijom na kojem su razmotreni detalji provedbe projekata financiranih iz Fonda solidarnosti EU, "kao i da se posebno uzme u obzir specifičnost situacije Hrvatske s dva razorna potresa koji su se dogodili u roku od manje od godinu dana te problem progresivnih šteta".

I premijer Andrej Plenković još je 27. prosinca rekao kako se nada da će Komisija uvažiti našu argumentaciju.

- Element progresivne štete. Dakle, potres u Zagrebu je bio u ožujku 2020., a potres na Banovini jako se osjetio i u Zagrebu. Ta činjenica nas je dovela da su se i štete povećale i da ćemo onda s vrlo razložnom i jasnom argumentacijom, siguran sam, doći do toga da se ti rokovi produlje – rekao je tada Plenković.

Sada su nakon trećeg održanog sastanka s Komisijom, u Banskim dvorima dobili pismo, a Jutarnji list dobio je uvid u taj dopis od 10. siječnja iz kojeg je vidljivo da ništa od produljenja roka.

To znači da ćemo dosad ugovorene projekte morati financirati iz drugih EU izvora, što znači manje novca za razvojne projekte.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek to nam je i potvrdila te tvrdi da nisu ni tražili produljenje roka. Kaže kako će se sigurno jedan dio financirati iz Fonda, a onda će se nastaviti financiranje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

- Produljenje roka nije tema, o tome nismo govorili, nego kako što više financirati ugovorene projekte kroz različite financijske instrumente. Svima nam je u interesu da realiziramo što više, ali pitanje je redistribucije između Fonda i NPOO-a i vidjet ćemo što će se iz kojeg instrumenta financirati. Negdje će se potrošiti više od planiranog, negdje manje. Zato i jesmo ugovorili puno više - pojašnjava.

Dodaje kako je Komisija poslala tehnički dopis koji se šalje nakon svakog takvog sastanka.

- Mi smo procijenili progresivnu štetu i ona je evidenta kod pojedinih zgrada što je značajno usporilo procese, negdje ih vratilo na početak. Kad smo trebali pokrenuti sve to, dogodio se potres na Banovini i onda su svi ti ljudi morali evaluirati novu katastrofu. To su sve objektivne poteškoće, a u projekte obnove kompleksnih zgrada ne možete krenuti bez elaborata - kaže Nina Obuljen.

Poručuje kako u ovom trenutku broje prolazno vrijeme i ubrzavaju posao.

- Zaista je maksimalan angažman svih uključenih u procese, a posao je takav da traži neko vrijeme - zaključuje ministrica.