Hrvati na razne način pokušavaju podebljati svoj kućni budžet. No, ponekad se moraju suočiti s velikim izdacima, bilo da je riječ o kupnji komada namještaja, kućanskog aparata, automobila ili nekretnine. Rijetki pritom posežu za ušteđevinom, ako je imaju, a najčešći način svladavanja velikih financijskih davanja je podizanje kredita u banci.

Često se u šali govori kako je stalno podizanje kredita zapravo hrvatski način života. No, u tome zapravo ima istine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, čak 41,4 posto osoba žive u kućanstvima koja ne bi mogla podnijeti neočekivani trošak od 405 eura. U takvim uvjetima za kupnju, primjerice, novog kućanskog aparata će se zadužiti nekim kratkoročnim gotovinskim kreditom za kojeg nije potrebna visoka plaća kao jamstvo podmirenja obveza.

Da Hrvati “vole” kredite pokazuju i podaci Hrvatske narodne banke o kreditima tijekom prošle godine. Lani je isplaćeno oko 256.000 kredita, što je 10,7 posto više nego pretprošle godine. No, broj stambenih kredita je pao za 2,6 posto, na nešto manje od 20.000. “Prosječni iznos novih isplata gotovinskih nenamjenskih kredita u 2023. iznosio je oko 9000 eura, a kod stambenih kredita oko 98.000 eura”, otkrivaju iz HNB-a.

Građani dižu milijune eura

Po vrstama kredita, krajem prošle godine, građani su podigli ukupno 488,2 milijuna eura putem kredita. Od toga je vrijednost stambenih kredita bila 192,8 milijuna eura, dok su gotovinski i ostali krediti podignuti u iznosu od 295,4 milijuna eura. Građani i tvrtke u Hrvatskoj su krajem prošle godine za naplatu imali 1,342 milijarde eura kredita.

Slična je situacija i s kreditima tvrtkama i obrtnicima. Protekle godine ih je odobreno 21.875 u prosječnom iznosu od oko 250.000 eura. Dakle, tvrtke su prošle godine od banaka pozajmile gotovo 5,47 milijardi eura.

Poduzeća slabije uzimaju kredite

No, za razliku od kućanstava, s početkom ove godine pada broj kredita tvrtkama. HNB ističe kako je u veljači ove godine nastavljeno usporavanje rasta bankovnih kredita poduzećima, ali i ubrzavanje rasta kredita stanovništvu.

“Rastu kredita stanovništvu najviše su pridonijeli gotovinski nenamjenski krediti koji su se nastavili snažno povećavati (za 106 milijuna eura ili 1,3 posto), a stambeni krediti nastavili su rasti sličnim intenzitetom kao i proteklih mjeseci te su u veljači porasli za 65 milijuna eura ili 0,6 posto. Na godišnjoj razini, rast kredita stanovništvu nastavio se ubrzavati (s 10,4 posto u siječnju na 10,9 posto u veljači, na osnovi transakcija), odražavajući ubrzanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita s 12,2 na 12,8 posto, stopu posljednji put zabilježenu u ožujku 2019., ali i blago ubrzanje rasta stambenih kredita s 10,5 na 10,8 posto”, pojašnjavaju iz HNB-a.

Suzdržani rast stambenih kredita

“Snažniji godišnji rast stambenih kredita uvelike je vezan uz bazne učinke, budući da je u veljači prethodne godine izostao zamjetniji rast stambenih kredita, jer je porast stambenih kredita bio koncentriran krajem 2022. godine, uoči znatnijeg rasta kamatnih stopa, te nakon početka provedbe APN-a. Kreditiranje poduzeća pak, nakon snažnog pada u siječnju, koji gotovo u potpunosti odražava otplatu sindiciranoga kredita poduzeća u energetskom sektoru, u veljači je bilo prigušeno, samo 48 milijuna eura. Godišnji rast kredita poduzećima nastavio se usporavati, s 3,4 na 2,9 posto”, poručuju iz HNB-a.

Govoreći o povećanju broja i vrijednosti kredita, treba reći kako su ranije tome kumovale i nešto niže kamatne stope. No, Europska središnja banka je podigla ključne kamatne stope sredinom prošle godine kako bi utjecala na smanjenje rasta inflacije. Banke su pratile taj trend, pa su i one podigle kamatne stope, zbog čega su krediti postali nešto nedostupniji. Statistika HNB-a sugerira da to nije spriječilo građane da podižu kredite.

Naime, prosječna kamatna stopa u prosincu prošle godine iznosila je 4,69 posto za gotovinske i 3,60 posto za stambene kredite. U veljači ove godine, kamate su se popele na 4,75 posto za gotovinske i 3,72 posto za stambene kredite.