Novi vojni savez na Balkanu: Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali obrambenu deklaraciju – Vučić reagirao bijesno

Nedavno potpisana Deklaracija o jačanju obrambene suradnje između Hrvatske, Albanije i Kosova izazvala je burne reakcije srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji tvrdi da taj sporazum predstavlja kršenje Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja iz 1996. godine. Iako su Vučićeve kritike prema susjedima česte, ovaj put je posebno istaknuo zabrinutost zbog, kako kaže, narušavanja regionalne vojne ravnoteže.

Spomenuti sporazum iz 1996., potpisan između Hrvatske, Bosne i Hercegovine te tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, trebao je osigurati kontrolu naoružanja i stabilnost nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Vučić sada tvrdi kako je novi dogovor s Albanijom i Kosovom u suprotnosti s duhom tog sporazuma.

Hrvatski odgovor: “Sporazum nije prijetnja”

Premijer Andrej Plenković odbacio je Vučićeve optužbe, naglasivši da novi savez ne predstavlja nikakvu prijetnju niti destabilizaciju. Dodaje da se radi o formalizaciji suradnje koja i ranije postoji između triju država, a ne o novom vojnom bloku usmjerenom protiv bilo koga.

Sličnog mišljenja je i bivši diplomat Božo Kovačević, koji je za Deutsche Welle izjavio kako Vučićeve tvrdnje nemaju temelja. On podsjeća da jedna od potpisnica sporazuma iz 1996. više ne postoji u istom obliku, a nova deklaracija ne krši nikakve međunarodne norme. Prema njegovim riječima, deklaracija je slična Balkanskom paktu iz 1953., kada je Jugoslavija ušla u savez s Grčkom i Turskom – članicama NATO-a – kako bi ojačala svoju sigurnost.

Sporazum s benignom svrhom

Kovačević smatra da je primarni cilj novog saveza povećanje sigurnosti Kosova, koje se suočava s kontinuiranim napetostima i pokušajima destabilizacije. Također podsjeća da je Crna Gora danas članica NATO-a, čime se geopolitička slika regije značajno promijenila u odnosu na vrijeme potpisivanja sporazuma iz 1996.

Ipak, ističe da države potpisnice deklaracije trebaju jasno i transparentno objasniti njezinu svrhu kako bi se izbjegle političke manipulacije i nesporazumi.

Politički analitičari: Odraz šire sigurnosne dinamike

Politolog Boško Picula naglašava da se ovaj potez treba promatrati u širem kontekstu suvremenih geopolitičkih promjena. Deklaracija, prema njegovom mišljenju, nije samo reakcija na lokalne prijetnje, nego dio šireg procesa jačanja sigurnosnih veza u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi.

Podsjeća i na činjenicu da su Hrvatska i Albanija još 2009. zajedno pristupile NATO-u, a na Kosovu se od završetka sukoba 1999. godine nalazi misija KFOR-a pod vodstvom NATO-a. U tom svjetlu, deklaracija između tri države nije neuobičajena, već predstavlja nastavak suradnje u okvirima zapadnog sigurnosnog sustava.

Stari sporazum u novom vremenu

Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja, zaključen pod okriljem OESS-a, nakon Daytona je imao važnu ulogu u održavanju vojne ravnoteže u regiji. No, kako napominju stručnjaci, današnje okolnosti su bitno drukčije – sigurnosne prijetnje i savezništva u Europi znatno su se promijenila, a mnoge bivše republike bivše Jugoslavije danas su članice NATO-a.

U tom kontekstu, deklaracija između Hrvatske, Albanije i Kosova predstavlja više simbol suradnje i političke orijentacije, nego potencijalnu prijetnju susjedima.