Hrvatska do 2030. jača borbu protiv nezakonitih migracija: EU suradnja, digitalni nadzor i vodstvo u operaciji „ZeBRa“

Hrvatska jača borbu protiv nezakonitih migracija i krijumčarenja ljudi: Prioritet razmjena podataka i suradnja s EUROPOL-om

Usvajanjem Plana upravljanja migracijama i azilom Republike Hrvatske do 2030. godine, Vlada je postavila pet strateških ciljeva koji će odrediti smjer hrvatske migracijske politike u idućem desetljeću. Dokument, koji je usklađen s europskim i međunarodnim standardima, naglašava da Hrvatska ostaje predana izgradnji otpornog, humanog i učinkovitog sustava upravljanja migracijama i međunarodnom zaštitom, koji štiti nacionalne interese, sigurnost i ljudska prava.

Pet strateških ciljeva – od kontrole granica do integracije

Planom su definirani ključni prioriteti: sprječavanje nezakonitih migracija, razvoj učinkovitog sustava azila, poticanje zakonitih dolazaka, integracija osoba s međunarodnom zaštitom, te jačanje suradnje sa zemljama izvan EU-a.
Posebna se pozornost, kako se ističe, mora usmjeriti na operativnu prekograničnu razmjenu podataka između država članica EU-a i s relevantnim trećim zemljama, što uključuje države podrijetla migranata i zemlje na migracijskim rutama.

Krijumčarenje ljudi – unosan i smrtonosan posao

Hrvatska se nalazi na jednoj od glavnih europskih migrantskih ruta, što je čini izravno izloženom pritiscima nezakonitih migracija i krijumčarskih mreža.
Prema podacima iz Plana, organizirane kriminalne skupine koje se bave krijumčarenjem migranata ostvaruju nezakonitu dobit između 4,7 i 6 milijardi eura godišnje, dok je od 2016. godine zbog krijumčarenja smrtno stradalo više od 28.000 migranata.
Riječ je o višeslojnom društvenom problemu s izraženom sigurnosnom dimenzijom, upozorava dokument.

U 2024. godini, prema izvješću Frontexa, u Europsku uniju je ušlo 239.000 nezakonitih migranata, što predstavlja pad od 38 posto u odnosu na prethodnu godinu. Zapadno-balkanskom rutom, kojom prolaze i migranti koji ulaze u Hrvatsku, zabilježeno je 21.520 dolazaka, čak 78 posto manje nego 2023.

Digitalni nadzor i borba protiv online krijumčarenja

Plan ističe da je analiza suvremenih trendova ključna za učinkovito suzbijanje krijumčarenja ljudi.
Novi izazovi uključuju online oglašavanje krijumčarskih usluga, ruta i cijena, kao i prodaju krivotvorenih dokumenata putem interneta i kriptovaluta. Upravo zato, naglašava se važnost digitalnih alata i tehnoloških rješenja u otkrivanju i suzbijanju takvih aktivnosti.

Hrvatska predvodi europsku inicijativu ZeBRa

“Stoga je Hrvatska kao jedan od lidera svojim doprinosima u borbi protiv krijumčarenja ljudi na razini EUROPOL-a inicirala pokretanje Operativne radne skupine (Operational Task Force – OTF) kodnog naziva ZeBRa (akronim: ZapadnoBalkanska ruta)”, navodi se u Planu.
Ova inicijativa, u kojoj Hrvatska ima ulogu voditelja zajedno sa Slovenijom, obuhvaća i partnere iz BiH, Njemačke, Rumunjske, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske. Takav model suradnje omogućuje bržu provjeru podataka u EUROPOL-ovim bazama i učinkovitiju razmjenu obavještajnih informacija o krijumčarskim mrežama.

Pad nezakonitih migracija – rezultat pojačanog nadzora

U Planu se navodi da je broj nezakonitih ulazaka u Hrvatsku u 2023. dosegao 69.726 osoba, no u prošloj godini smanjen je na 29.294, što predstavlja pad od 58 posto.
U prvih pet mjeseci 2025. godine evidentirano je 4.761 nezakoniti prelazak granice, čime se potvrđuje nastavak trenda smanjenja.
Istodobno, kaznenih djela povezanih s krijumčarenjem ljudi otkriveno je 1664, a prijavljeno 1611 osoba, što je 11 posto više nego 2023. godine – pokazatelj intenzivnijeg rada policije i boljeg nadzora granica.

Smanjenje nezakonitih prelazaka rezultat je pojačanog djelovanja MUP-a, posebno na granicama s BiH i Srbijom, uz primjenu suvremenih sustava za detekciju kretanja i povećanje broja policijskih službenika u graničnim područjima.

Potrebna veća usklađenost na razini EU-a

U dokumentu se naglašava da je za učinkovito suzbijanje krijumčarenja ljudi nužno povećanje usklađenosti i sinergije između djelovanja država članica i institucija EU-a, koristeći alate Frontexa i EUROPOL-a.
Predlaže se i aktivnije uključivanje trećih zemalja u postojeće europske i regionalne inicijative, poput Globalnog sporazuma za sigurnu, urednu i regularnu migraciju (GCM) i Globalnog saveza za suzbijanje krijumčarenja migranata.
Takve inicijative, stoji u Planu, pružaju priliku za zajedničko razumijevanje situacijske slike i povećanje svijesti o izazovima na migrantskim rutama.