Brojni su stručnjaci i ekonomski analitičari ranije upozoravali da bi za hrvatsko gospodarstvo bilo bolje da u većoj mjeri počiva na proizvodnji. No, industrijska je proizvodnja u lipnju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pala za 3,7 posto, dok je u odnosu na prošlogodišnji lipanj pala za čak 8,3 posto.

Sedmi je to pad industrije na godišnjoj razini, a nominalno i najgori još od pandemijskih vremena, odnosno svibnja 2020. godine. Solidan svibanjski rast od 2,5 posto time je poništen, poglavito zbog slabe inozemne potražnje, naročito sa zapada Europe.

Naime, njemački je BDP u drugom tromjesečju ove godine pao za 0,1 posto u odnosu na prvo tromjesečje u kojem je zabilježen rast od 0,2 posto. Razlog tomu su, navodi Destatis, smanjena ulaganja kompanija u pogone i opremu. Istovremeno, gospodarska je aktivnost, prema podacima Eurostata, u drugom tromjesečju unutar Europske unije porasla za skromnih 0,3 posto. Takvi postoci se bilježe još od kraja 2022. godine, stoga statističari drže kako Europa balansira na rubu stagnacije.

Negativne promjene

No, vratimo se na Hrvatsku. U razdoblju od siječnja do lipnja industrijska je proizvodnja pala za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, prema kalendarski prilagođenim indeksima. Pritom je pad zabilježen u svim kategorijama po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), osim u kategoriji netrajnih proizvoda za široku potrošnju koja je rasla za skromnih jedan posto.

“Kontinuirano negativne promjene u indeksu fizičkog obujma industrijske proizvodnje u skladu su s kretanjima kod najvažnijih trgovinskih partnera u europodručju, gdje ekonomski podaci (ESI, PMI, BDP, tvorničke narudžbe) nastavljaju signalizirati izazovne poslovne uvjete u industrijskim (prerađivačkim) poduzećima. Iako je široko rasprostranjen, intenzitet pada u Hrvatskoj dodatno je produbljen snažnim dvoznamenkastim padom u proizvodnji energije (15,1 posto na godišnjoj razini u prvoj polovici 2024.). Iako su izgledi za zamjetniji oporavak industrijskih aktivnosti u nastavku godine slabašni, navedeno će ovisiti o kretanjima na inozemnim tržištima, odnosno oporavku vanjskotrgovinske potražnje”, pišu analitičari Raiffeisen banke.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca, pak, upozoravaju da je primjetno usporavanje domaćeg gospodarstva. Dodaju da ovako intenzivan pad proizvodnje nije viđen još od perioda “lockdowna” te naglašavaju da energetska politika, porezno rasterećenje rada, naročito srednjih i visokih plaća, te daljnja deregulacija poslovanja moraju biti prioritet u odnosu na politike jačanja osobne potrošnje. Pozvali su na jačanje konkurentnosti i otpornosti gospodarstva, umjesto na povećanje birokracije i zaposlenih u državnom i javnom sektoru, piše tportal.