HRVATSKA SATRALA NEPRIJATELJA! Akcija Maslenica: Poginulo oko 500 srpskih vojnika

21.01.2023. 15:05:00

Operacija Maslenica ’93. smatra se jednom od najuspješnijih vojnih akcija Hrvatske vojske.

Pravi naziv pod kojim je ova akcija osmišljena je operacija “Gusar”, no Maslenica ’93. je prepoznatljiv naziv pod kojim je imenom ova bitka i zaživjela u javnosti. Maslenica ’93. strateški je započela početkom siječnja, no ratna djelovanja i realizacija krenula je na današnji dan u ranim jutarnjim satima, 22. siječnja 1993. godine.

U bitku ušli svim raspoloživim sredstvima

Operaciju su u tajnosti planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane oružanih snaga, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a. 

Cilj akcije

Cilj akcije bio je povezati sjever s jugom Hrvatske pravcem Zadar – Maslenica – Karlobag i odbaciti srpske snage iz Rovanjske, Novskog ždrila, Maslenice i od magistrale Posedarje – Zadar. Akcija je bila ključna za obranu i daljnja vojna djelovanja Hrvatske vojske.

Neposredno prije početka same akcije neprijatelj se na svim položajima u Sjevernoj Dalmaciji jača, utvrđuje, dovozi streljivo pogonsko gorivo, te provodi djelomičnu mobilizaciju. Bitno pojačava ljudstvo na svim pravcima, te na taj način jasno daje do znanja da se ne odriče ideje o stvaranju Velike Srbije na liniji Virovitica – Karlovac – Karlobag.

Cijela operacija pripremljena je u potpunoj tajnosti, a u tu svrhu su neposredno prije napada iskopčani svi telefoni na zadarskom području. Stoga je napad vojno – redarstvenih snaga zatekao i potpuno iznenadio neprijatelja. Započeo je snažnom topničkom pripremom u 7.05 sati i trajao je 10-tak minuta. Tijekom slijedeća tri dana (23., 24., i 25. siječnja) trajali su daljnji napadi u kojima je oslobođen Novigrad, Kašić, Maslenica, Smoković i Reljići, a na Velebitu OS RH su izbile na crtu Sveti Rok – Mali Alan – Tulove grede – Bobija (planina). 25. siječnja postrojbe HV-a u popodnevnim satima ovladavaju i selom Škabrnja i jakim neprijateljskim uporištem Ražavljeva glava, koje neprijatelj slijedeća dva dana intenzivno napada jakom topničko-raketnom vatrom, pa su naše snage uz pretrpljene gubitke bile primorane na uzmak organizirajući obranu na crti Ambar – dio Škabrnje – Ivkovići. 

Mučna borba, ali slatka pobjeda

Glavni ciljevi operacije ostvareni napadima postignuti su već nakon 72 sata, ali zbog pritiska međunarodne zajednice i prijetnji sankcijama zaustavljeno je napredovanje OS RH nadomak Obrovca i Benkovca. To su srpske snage iskoristile da se priberu, dovuku pojačanja i izvrše protunapad, koji je odbijen uvođenjem svježih snaga od kojih je jedan dio helikopterskim desantom prebačen iz Slavonije i uveden izravno u borbu. Snažnije borbe za dostignute crte i stabilizaciju bojišnice potrajale su još 2-3 dana.

Akcijom Maslenica hrvatska vojska oslobodila je 202,39 kilometara kvadratnih, a još njih 79,2 km oslobođeno je u operaciji Peruča koja se zbila potpuno neplanirano odmah iza opisane akcije HV-a. Ova ratna operacija odnijela je preko 600 života s obje strane. Poginulo je 127 pripadnika HV-a, dok Maslenicu nije preživjelo oko 490 neprijateljskih vojnika.

Izvor: Dnevno.hr

Izvorni autor: S.V./Foto: snimka zaslona/YouTube

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.