Hrvatska slavi Dan državnosti: Prije 35 godina počeo je put prema samostalnosti

Hrvatska danas slavi Dan državnosti, prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada je u Zagrebu konstituiran prvi demokratski, višestranački Sabor. Tog povijesnog dana simbolično je započeo proces stvaranja neovisne i demokratske države kada su se na Trgu svetog Marka prvi put okupili zastupnici izabrani na slobodnim, višestranačkim izborima.

Nakon dva kruga izbora pobjedu je odnio HDZ. Na prvoj sjednici izabrano je vodstvo Sabora. Žarko Domljan postao je predsjednik, dok su za potpredsjednike imenovani Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a funkciju predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske preuzeo je Franjo Tuđman.

Tuđman je tijekom obraćanja zastupnicima istaknuo da Hrvatski državni sabor kroz povijest ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalnog suvereniteta, te izrazio vjeru u političku zrelost hrvatskog naroda. „Nisam sumnjao da će narod pokazati svoju zrelost na izborima. Siguran sam da će znati izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini“, rekao je na konstituirajućoj sjednici prvog demokratskog, višestranačkog Sabora RH.

‘Rođenje nove Hrvatske’

Poslije zasjedanja Sabora na središnjemu zagrebačkom trgu, tada još Trgu Republike, održana je veličanstvena narodna proslava na kojoj su građani burno pozdravili upravo izabrano državno vrhovništvo. Na simboličkoj razini 30. svibnja 1990. inauguriran je kao „rođenje nove Hrvatske” tijekom svečanosti na današnjem Trgu bana Jelačića.

Prvi višestranački Sabor imao je 351 zastupnika raspoređenih u tri vijeća – općina, udruženog rada i društveno-političko vijeće. Unatoč izazovima i ratnim okolnostima koje su uslijedile, taj je saziv donio niz ključnih odluka: raskid državno-pravnih veza s bivšom SFRJ, proglašenje hrvatske suverenosti i samostalnosti, te donošenje tzv. Božićnog ustava krajem 1990.

Plenković vratio obilježavanje Dana državnosti na 30. svibnja

Dan državnosti prvotno se obilježavao 30. svibnja do 2001. godine, kao datum kada je simbolično započet proces stvaranja demokratske i samostalne države. 2001., izmjenom zakona u mandatu vlade Ivice Račana, premješten je na 25. lipnja, kako bi se obilježavala odluka Hrvatskog sabora iz 1991. o proglašenju neovisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFRJ. Istodobno je 30. svibnja postao Dan Hrvatskog sabora, ali više nije bio državni blagdan niti neradni dan.

Prelet Rafalea i svečani koncert u HNK

Dan državnosti obilježava se u svim gradovima diljem Hrvatske. U Zagrebu će ujutro biti položeni vijenci na Mirogoju, a zatim će zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvoditi misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu. Tijekom dana će se na rekreacijsko-sportskom centru Jarun održati prigodni program koji uključuje tradicionalnu izložbu naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi Hrvatske vojske i sastavnica sustava domovinske sigurnosti.

Na svečanosti u HNK najavljeno je prigodno obraćanje predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića. Predsjednik Republike Zoran Milanović proteklih godina nije sudjelovao na obilježavanju Dana državnosti, 30 svibnja, uz objašnjenje da je HDZ taj datum proizvoljno proglasio Danom državnosti. Premijer Andrej Plenković potvrdio je da Milanović ni ove godine neće sudjelovati u obilježavanju.