Više od sedam tisuća hodočasnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, uz dolazak brojnih Hrvata iz dijaspore, krenut će u nedjelju, 5. listopada, na veliko jubilejsko hodočašće u Rim. Riječ je o jedinstvenom događaju kojim se obilježava 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva i sjećanje na održavanje splitskih crkvenih sabora, važnih za oblikovanje hrvatskog i crkvenog identiteta.

Hodočašće će trajati do 12. listopada, a središnji trenutak bit će susret hrvatskih hodočasnika s papom Lavom XIV. u utorak, 7. listopada, uoči svete mise u bazilici sv. Petra. Svetu misu predvodit će predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Glasnogovornik HBK, Zvonimir Ancić, izjavio je da će se u Rim zaputiti između 7 i 10 tisuća vjernika, organiziranih po biskupijama, ali i brojnih koji putuju u vlastitom aranžmanu. „Hrvati vole hodočastiti u Rim i susresti se sa Svetim Ocem. To je znak našeg zajedništva s Papom i potvrda vjernosti Crkvi“, rekao je Ancić.

Program u Rimu i okolici

U srijedu će hodočasnici sudjelovati na općoj audijenciji kod Pape, dok će u četvrtak, 9. listopada, mise na hrvatskom jeziku biti služene u bazilici sv. Pavla. Prvu će misu predvoditi đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, uz propovijed riječkog nadbiskupa Mate Uzinića, a drugu splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, uz propovijed vrhbosanskog nadbiskupa Tomu Vukšića.

Svaka biskupija pripremila je i poseban program hodočašća, pa će neki vjernici posjetiti Padovu, Assisi ili Zavod sv. Jeronima, a mnogi će pohoditi crkve i mjesta od posebne važnosti za hrvatsku i katoličku tradiciju.

Povijesna dimenzija hodočašća

Hodočašća Hrvata u Rim imaju tisućljetnu tradiciju. Najstariji zapisi datiraju iz IX. stoljeća, kada se imena hrvatskih knezova Trpimira, Branimira i Braslava, zajedno s članovima njihovih obitelji, spominju u Čedadskoj evanđelistarij.

O hrvatskim hodočasnicima pisao je i Dante Alighieri u svojoj „Božanstvenoj komediji“, spominjući Hrvate koji dolaze u Rim pokloniti se Veronikinom rupcu.

Kroz stoljeća hodočašća su bila ne samo vjerski, nego i kulturni fenomen. Putopisi hrvatskih hodočasnika, poput djela Jakova Pletikose „Putovanje k Jerozolimu god. 1752.“, postali su temelji hrvatske književne tradicije, a ujedno i vrijedan povijesni izvor o hrvatskom identitetu.

U novijoj povijesti posebno su upamćena hodočašća hrvatske mladeži u Rim tijekom 1980-ih godina, kada je razvijen snažan odnos između pape Ivana Pavla II. i hrvatskog naroda. Taj odnos ostao je trajno upisan u kolektivnu memoriju hrvatskog katoličkog identiteta.

Hodočašće kao simbol vjere i jedinstva

Za hrvatske vjernike hodočašće predstavlja više od puta – ono je duhovni hod kroz život, prožet trpljenjem, ustrajnošću i nadom u konačni susret s Kristom. Pohod apostolskim prvacima, sv. Petru i Pavlu, uvijek je bio znak jedinstva i vjernosti Papi.

Ovogodišnje veliko hodočašće u Rim još je jedan snažan dokaz kako su vjernost, identitet i zajedništvo s Crkvom duboko ukorijenjeni u hrvatskom narodu.

Izvor: Hina Foto: MASSIMO PERCOSSI