Pitanje obeštećenja Srba koji u ratnom periodu od Republike Hrvatske nisu primali mirovine jer, zapravo, tada niti nisu bili njezini državljani već državljani tvorevine koja je imala svoju himnu, zakone i zastavu, proteže se već godinama
Udruga financijski oštećenih umirovljenika Republike Hrvatske 1991-1998 ne priznaje odluku Međunarodne organizacije rada (ILO) da Hrvatska više nema nikakvih obaveza prema umirovljenicima koji su nakon uspostave samoproglašene “Republike Srpske Krajine” (RSK) 1991. godine pa do 1998. godine bili nedostupni hrvatskim vlastima.
Problem zbog kojeg su se svojedobno davno obratili Srpskom narodnom veću su neisplaćene mirovine od 15. rujna 1991 do 1. kolovoza 1995. na koje, smatraju krajiški Srbi – imaju legitimno pravo. SDSS se također svojom radnom grupom za provođenje Operativnog programa za srpsku nacionalnu manjinu u Zagrebu uključio u raspravu o neisplaćenim mirovinama iz toga perioda za umirovljenike koji su živjeli na područjima RSK izvan ustavno-pravnog sistema RH.
Ustavni sud ruši negativna rješenja
Upravna tijela i upravni sudovi mahom odbijaju zahtjeve Srba za mirovinama na koje, smatraju, imaju pravo iako su tada živjeli u RSK koja nije priznavala Hrvatsku i sa kojom je godinama žestoko ratovala. Posljednji takav slučaj dogodio se kada je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u ponovljenom postupku nakon presude Ustavnog suda utvrdio je da bivši ministar prometa i veza u vladi tzv. SAO Krajine Savan Grabundžija ne ispunjava uvjete za priznanje prava na zastupničku mirovinu te mu je zahtjev odbijen.
No, čini se kako Ustavni sud koji je ukinuo dva rješenja HZMO-a i presude iz 2020. i 2021. te predmet Savana Grabundžije vratio na ponovni postupak jer, kako su naveli, “nisu u razmatranom slučaju navedeni ozbiljni, relevantni i dostatni razlozi za svoje odluke – ozbiljno razmatra mogućnost da krajišli Srbi ostvare prava na hrvatsku mirovinu.
Ustavni sud je u prosincu 2024. srušio presude Upravnog suda u Zagrebu i Visokog upravnog suda kojim je nekadašnja radnica glinske Pamučne predionice Marija Jović odbijena zajedno sa svojim zahtjevom kojim od 2008. dokazuje da je od 6. ožujka 1992. do 5. kolovoza 1995. bila na svom radnom mjestu. U obrazloženju Visokog upravnog suda navedeno je da taj sud u predmetu Jović “nije našao uvjerljive i logički opravdane razloge za drugačiju pravnu i činjeničnu osnovu od one koja je utvrđena u upravnom postupku”.
“Imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, Ustavni sud ocjenjuje da su zbog pretjerano formalističkog pristupa u dokazivanju i utvrđivanju činjenica u konkretnom slučaju upravni sudovi propustili stvarno ocijeniti činjenično pitanje koje je bilo ključno za odluku o zahtjevu podnositeljice. Time su onemogućili podnositeljicu da u upravnom sporu brani svoja prava i interese na način koji je zajamčen člankom 29. stavkom 1. Ustava te u konkretnom slučaju nisu postupali kao sud pune jurisdikcije”, navedeno je u odluci Ustavnog suda koju prenose Novosti.
Izvor: 7dnevno
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.