Inflacija u Hrvatskoj u četiri godine 30 posto! Stručnjaci otkrili što je uzrok i kako se boriti s njom

Predugo se oslanjamo isključivo na turizam i potrošnju dok se industrija i proizvodnja smanjuju čineći nas ranjivim na vanjske šokove, poručio je Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Darko Tipurić

Inflacija je jedan od najvećih izazova ekonomske stabilnosti jer smanjuje kupovnu moć građana, povećava troškove poslovanja I otežava dugoročno planiranje, a kako bi se obuzdala nužno je uskladiti monetarnu i fiskalnu politiku, poticati produktivnost i smanjiti ovisnost o uvozu, rečeno je uz ostalo na okruglom stolu Hrvatskog društva ekonomista pod nazivom “Borba s inflacijom: koji potezi donose ekonomsku stabilnost i održivi rast”.

Tema inflacije je potpuno zaokupila javni prostor, rekla je moderatorica skupa Katarina Bačić, a riječ je o sindromu gospodarske nestabilnosti koji nagriza standard građana i konkurentnost ekonomije.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Darko Tipurić istaknuo je da domaći problemi potiču inflaciju u Hrvatskoj, koja kumulativno u zadnje četiri godine iznosi 30 posto, te da javni sektor i rast plaća u javnom sektoru djeluju proinflatorno.

Inflacija pogađa najviše one s najnižim primanjima, dok turističkom sektoru uzrokuje rast troškova poslovanja što se u konačnici prelijeva na rast cijena usluga.

– Fiskalna politika mora biti odgovorna i usmjerena na stabilnost kako bi se izbjegli daljnji inflatorni pritisci.

Predugo se oslanjamo isključivo na turizam i potrošnju dok se industrija i proizvodnja smanjuju čineći nas ranjivim na vanjske šokove.

Vrijeme je za odlučne strateške poteze, ponajprije smanjivanje birokracije, porezno rasterećenje stvaranja vrijednosti, fleksibilnije radno zakonodavstvo i poticanje inovacija, poručio je Tipurić.

Predavanje o uzrocima inflacije u Hrvatskoj, znakovitog naziva “Priča o dvije inflacije”, održao je Vladimir Arčabić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i suradnik HAZU-a koji je naveo da smo u Hrvatskoj od 2020. do 2022. imali uvoznu inflaciju koja je ovisila o inozemnim faktorima, dok od polovice 2024. imamo pregrijavanje domaćeg gospodarstva kao uzroka inflacije.

– Inflacija se u eurozoni stabilizirala vrlo brzo na dva posto, a u Hrvatskoj se odlijepila od tog europskog trenda i počela rasti, na mjesečnoj razini do pet posto. Ta ‘druga ‘ inflacija izazvana je domaćim faktorima – nategnuto tržište rada, niska nezaposlenost, veliki pad kupovne moći, a nakon toga rast plaća. Taj rast plaća je pogurao inflaciju prema gore, pojasno je Arčabić dodavši da je rast cijena u Hrvatskoj brže nego u eurozoni utjecao na konkurentnost te da smo zbog toga danas na razini konkurentnosti iz 2008. godine.

Također je podsjetio da nisu sve cijene rasle podjednako jer su najbrže rasle cijene hrane i pića, dok su cijene opreme za kućanstvo, transporta, energije, hotela i restorana rasle sporije. Zbog brzog rasta cijena hrane pada kupovna moć građana, a da su, primjerice, rasle cijene u hotelima ili restoranima, ljudi bi promijenili potrošačke navike i tako umanjili inflaciju, navodi Arčabić.

Dodaje da su najviše rasle najniže plaće koje su sklone potrošnji i onima s takvim primanjima sve je otišlo na potrošnju, a teško da su takvi štedjeli ili ulagali u rizični kapital.

Po njemu, nema čvrstih dokaza da je uvođenje eura potaklo inflaciju jer su cijene počele rasti i prije toga, kao i u Europskoj uniji. Iako rast plaća u javnom sektoru čini četvrtinu inflacije ipak nema toliki utjecaj na inflaciju jer nema toliko veliki udio u ukupnoj masi plaća, pri čemu su plaće u javnom sektoru lani rasle za više od 30 posto, a u privatnom za 15 posto.

– Inflacija je bolest gospodarstva i ona je indikator bolesti kao visoka temepratura, samo je problem s hrvatskim politikama što one snižavaju temperaturu umjesto da liječe oboljenja, slikovito je objasnio Ljubo Jurčić.

Poručio je da plaće moraju brže rasti, a temeljnim problemom hrvatskog gospodarstva naveo je upravo niske plaće.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta je rekao da su problemi s inflacijom počeli već s najavama uvođenja eura jer su se svi počeli igrati s cijenama, a u proljeće 2022. su cijene nadalje porasle zbog priprema za turističku sezonu dok je sama konvergencija kuna u euro od prvog siječnja 2023. imala najmanji utjecaj na cijene, a tek krajem 2023. i početkom 2024. se radnici pojavljuju kao faktor u inflaciji.

To da je rast plaća uzrok inflaciji “obožavaju reći u središnjim bankama”, rekao je Lovrinčević.

– Ako sirovine kao takve nisu rasle za hranu, energenti nisu rasli od 2019., plaće nisu pratile tu razinu, a država nije povećavala poreze, to znači da je većina toga ostala u rastućim profitima.

I ono što danas muči svijet, SAD, a posebno Europu i nas male koje zovemo periferija je činjenica da postoji natprosječno visok udio profita u bruto dodanoj vrijednosti BDP-a koji u povijesti nije bio tako visok, rekao je Lovrinčević dodavši da se Europa prvi put našla situaciji da nisu plaće uzrok inflacije, nego rast raznih tipova marži i profita ponajviše u zemljama srednje i istočne Europe.

– Profiti su rasli bankama i telekomima u Hrvatskoj, a vlasnici tih struktura se nalaze u Italiji i Njemačkoj koji su podigli marže kako bi se zaštitili u inflaciji, domaći regulatori se nisu snašli.

A nakon to su pale cijene sirovina I energenata ti sustavi nastoje zadržati svoju profitabilnost dugoročno jer profit čini 11 posto u rastu cijena, a u Hrvatskoj više od 50 posto, rekao je Lovrinčević dodavši da danas imamo inflaciju pohlepe koja cijene drži visoko uz mali rast plaća.

Inflacija će stoga u Hrvatskoj godinama biti viša od prosjeka eurozone, zaključio je Lovrinčević.