Inkluzivni dodatak i besplatno dopunsko osiguranje: Evo tko ostvaruje pravo

25.01.2026. 08:54:00

Država iz proračuna plaća dopunsko zdravstveno osiguranje za više od pola milijuna građana, među kojima je gotovo 90.000 osoba s invaliditetom s privremenim i trajnim rješenjima. Pravo na besplatno dopunsko imaju osobe koje zbog tjelesnih, mentalnih ili psihičkih poteškoća ne mogu samostalno obavljati aktivnosti primjerene svojoj dobi, a to ostvaruju temeljem inkluzivnog dodatka. U pojedinim slučajevima pravo postoji i bez inkluzivnog dodatka, primjerice kod osoba s trećim stupnjem funkcionalnog oštećenja, piše mirovina.hr.

Polica dopunskog zdravstvenog osiguranja od 1. veljače poskupljuje za čak 60 posto te će godišnja premija iznositi 180 eura, umjesto dosadašnjih 111,49 eura. Ipak, za određene skupine osiguranika, među kojima su i osobe s invaliditetom, trošak i dalje pokriva država. Provjerili smo u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) kako se to poskupljenje odražava na korisnike inkluzivnog dodatka, dok je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pojasnio što se događa s umirovljenicima kojima se premija obustavlja iz mirovine. Više detalja donosimo u video prilogu.

Prema podacima HZZO-a, dopunsko zdravstveno osiguranje iz državnog proračuna trenutačno se plaća za ukupno 519.527 osiguranih osoba. Od toga je 89.964 osoba s invaliditetom i različitim oblicima tjelesnih, mentalnih ili psihičkih oštećenja, uključujući osobe sa stopostotnim oštećenjem organizma te one s više vrsta teških oštećenja, i s privremenim i s trajnim rješenjima.

Tema inkluzivnog dodatka ponovno je dospjela u fokus javnosti nakon što je saborska zastupnica poručila ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinu Piletiću da je, zbog brojnih propusta u izdavanju rješenja, već odavno trebao podnijeti ostavku.

Iz HZZO-a pojašnjavaju da pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna ostvaruju osigurane osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću koje ih onemogućavaju u samostalnom obavljanju aktivnosti primjerene životnoj dobi, sukladno propisima o socijalnoj skrbi. To pravo temelji se na rješenju o inkluzivnom dodatku Hrvatskog zavoda za socijalni rad, iz kojeg je vidljivo da je osobi utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Kod jedne vrste oštećenja pravo imaju osobe s trećim (teži invaliditet) ili četvrtim stupnjem (teški invaliditet).

Pravo na besplatno dopunsko i bez inkluzivnog dodatka

Osim korisnika inkluzivnog dodatka, pravo na plaćanje dopunskog iz državnog proračuna imaju i osobe kojima je utvrđeno postojanje više vrsta oštećenja – tjelesnih, osjetilnih, intelektualnih, mentalnih ili poremećaja iz spektra autizma. Više vrsta oštećenja podrazumijeva najmanje dva različita oštećenja koja zajedno stvaraju složenije i teže zdravstveno stanje. U tim slučajevima, rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad također je osnova za priznavanje prava.

Iz HZZO-a dodatno ističu da osoba s trajno utvrđenim trećim stupnjem funkcionalnog oštećenja ima pravo na policu dopunskog osiguranja na teret državnog proračuna i ako joj nije priznat inkluzivni dodatak, jer se pri odlučivanju uzima u obzir isključivo stupanj funkcionalnog oštećenja.

Besplatno dopunsko za gotovo 90.000 osoba s invaliditetom

Od ukupno 89.964 osoba s invaliditetom kojima država plaća dopunsko osiguranje, njih 33 imaju privremeno rješenje o stopostotnom invaliditetu, a 97 privremeno rješenje o stopostotnom tjelesnom oštećenju. Privremeno rješenje za više vrsta oštećenja ima 13.362 osobe.

Kod trajnih rješenja, država plaća dopunsko za 1.278 osoba sa stopostotnim invaliditetom te za 23.349 osoba sa stopostotnim tjelesnim oštećenjem. Pravo na besplatno dopunsko ima i 21.845 osoba s trajnim rješenjem za više vrsta oštećenja.

Trenutačno besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja koristi i 214.586 umirovljenika.

 

Izvor: PDN/Foto:Snimka zaslona

Izvorni autor: Krešimir Cestar

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.