Bijes, ljutnja, nevjerica i razočaranje. Tako se osjećaju hrvatski građani koji su iz različitih razloga poslove, a neki i život, potražili u inozemstvu. Bombardirani su vijestima i rješenjima Porezne uprave koja im naplaćuje razliku poreza na dohodak i to u zadnjih šest godina. Ovaj zakonski manevar Porezne doživljavaju kao kaznu što rade van hrvatskih granica te negoduju jer ne žele duplo plaćati porez na dohodak, donosi 24 sata .

Porezna uprava radi po zakonu, a ono što je upitno jest koliko su ti zakoni usklađeni za stvarnim životnim stanjima i potrebama u zemlji. U deset godina smanjilo nam se broj stanovnika za 400.000, a Hrvati koji rade u inozemstvu u tom su periodu u Hrvatsku uplatili čak 122,76 milijardi kuna. To je više od trećine iznosa ukupnog duga države koji je s krajem rujna 2021. iznosio 344,7 milijardi kuna. Svi oni plaćaju porez na dohodak u zemljama u kojima rade, no Hrvatska nema ni sa svim zemljama EU, kamoli šire, potpisane ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

To znači da čovjek koji zarađuje u stranoj zemlji, mora svake godine Poreznoj upravi u Hrvatskoj dostaviti podatke o primicima u inozemstvu. Ovisno gdje je zaradio plaću ili mirovinu, Hrvatska će mu naplatiti ili neće razliku porezna na dohodak. Oni koji rade u Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji ili Francuskoj ne trebaju strahovati od dvostrukog oporezivanja jer za Hrvatska s njima ima ugovore, no prije nego li posao potražite u Austriji, Irskoj, Mađarskoj i Italiji morate znati da vas nakon godinu dana rada može dočekati ‘čestitka’ iz hrvatske Porezne uplate s iznosom koji morate uplatiti državi u ime razlike poreza na dohodak.

To što ste odjavili prebivalište iz Hrvatske te doslovce živite i radite u inozemstvu, ne znači da niste porezni rezident Hrvatske. Naime, plaćanje poreza ne određuje se prema državljanstvu ili prijavljenom prebivalištu, već prema poreznoj rezidentnosti kao središtu životnih interesa. Oni kojima uža obitelj (supružnika i/ili djecu) živi u Hrvatskoj, imaju poreznu rezidentnost tamo gdje im se nalazi obitelj i gdje ta obitelj koristi sve potrebito za svakodnevni život (mjesto odlaska na posao, doktor, škola, vrtić i slično).

Osobi koja je samac porezna rezidentnost određuje se prema mjestu gdje boravi u pravilu u vremenskom razdoblju duljem od 183 dana. Tražili smo Poreznu upravu pojašnjenje za slučajeve u kojima recimo suprug živi i radi vani, izvan Hrvatske mu je prebivalište i on osobno ne koristi nikakve pogodnosti u Hrvatskoj. Istom, žena i djeca žive u Hrvatskoj, ali supruga radi u Hrvatskoj, ovdje prima plaću, plaća sve poreze te ima i djecu prijavljenu na sebi, da li i zašto u tom slučaju muškarac odnosno suprug mora biti duplo oporezovan (pod uvjetom da ne radi u zemljama s kojima Hrvatska ima ugovor)? Čekamo odgovor.

Nakon što je Državi zavod za statistiku objavio podatak da se broj stanovnika u Hrvatskoj smanjio, da nas ima 3,8 milijuna, a potom je Vlada pokušala manevrom privući iseljenike obećavaju (naravno uz strogi nadzor i uvjete) 200.000 kuna svakome tko se vrati u Hrvatsku, krenuo je i pojačani nadzor Porezne uprave primitaka Hrvata koji rade u inozemstvu. Iz Porezne kažu da to nema veze jedno s drugim, ali je činjenica da su medijima slali dodatna pojašnjenja vezano uz utvrđivanje porezne rezidentnosti zbog, kako navede, velikog broja upita građana.

Da se događa nešto što nije rutina jasno je po tome što Porezna svima ‘nudi pogodnosti’. Pozivaju građane da dobrovoljno predaju podatke o primanjima u inozemstvu u zadnjih šest godina, a zauzvrat “će se primijeniti povoljnija metoda za poreznog obveznika” te im neće zaračunavati kamate i kazne. Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je u 2020. bilo oko 184.000 poreznih obveznika s inozemnim primicima, a da ih je oko 131.000 dohotke i prijavila.

Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

- Sada se to omogućava i svima ostalima - bez naplate kamata. Evidencija dohotka je važna i zbog ostvarivanja prava – smatra Marić. Iz svega proizlazi da je najbolje, prije nego potražite posao u inozemstvu, provjeriti s Poreznom upravom da li Hrvatska sa zemljom u kojoj želite raditi ima potpisan ugovor o sprečavanju dvostrukog oporezivanja, koje sve obrasce trebate ispuniti da vas nakon godinu dana ne bi dočekalo neugodno iznenađenje.